Svetište

U katoličanstvu se naglašava četverostruki odnos koji se uspostavlja u hodočašću: odnos s Bogom (u molitvi i sakramentima), odnos hodočasnika sa samim sobom (hodočašće kao vrijeme promišljanja i donošenja odluka), odnos s bližnjima (hodočasnicima, putnicima) te odnos s čovjekovim djelima (kulturom, poviješću) i prirodom.^[1]

Katolici imaju mnoga svetišta širom svijeta. Posebno se ističu sveta mjesta u Svetoj zemlji, npr. Betlehem, Jeruzalem i Nazaret, koja su često i svetišta drugih religija. Tako je Jeruzalem pun svetišta katolika, muslimana, Židova, pravoslavnih, armenskih i drugih vjernika.

Među najvažnijim katoličkim svetištima u Europi su: Santiago de Compostela u Španjolskoj, Lourdes u podnožju francuskih Pirineja, Fatima u Portugalu, Jasna Gora, Częstochowa u Poljskoj i Mariazell u Štajerskoj, u Austriji. Među najposjećenijim svetim mjestima su i Bazilika sv. Petra u Rimu i ostala sveta mjesta u Rimu.

Izvan Europe ističe se marijansko svetište Gospe od Guadalupe u Meksiku.

Postoje i svetišta, koja nisu službeno priznata od crkvenih vlasti kao što je Međugorje, koje je jedno od najvećih mjesta hodočašća u Europi.

Među novijim svetištima su rodna mjesta pape Ivana Pavla II. i Benedikta XVI.: Wadowice blizu Krakova i Marktl am Inn.

Neka kršćanska sveta mjesta su mjesta, gdje su živjeli ili propovijedali sveci kao što su Čistilište sv. Patrika i Croagh Patrick.

Većina svetišta u Hrvatskoj posvećena su Blaženoj Djevici Mariji, od kojih se posebno ističu Marija Bistrica, Sinj, Trsat i Aljmaš. Od ostalih svetišta ističu se Nacionalno svetište sv. Josipa u Karlovcu, Svetište Predragocjene Krvi Kristove u Ludbregu i Schönstattska kapela u Maloj Subotici. Ljudi hodočaste i na spomendane svetaca u crkve, koje su njima posvećene. Tako su u Hrvatskoj brojna hodočašća na spomendan bl. Alojzija Stepinca (Krašić), sv. Antuna Padovanskog, sv. Ivana Krstitelja, sv. Nikole Tavelića (Šibenik) i inih.

Za muslimane najvažnije mjesto hodočašća je u Meku, te zatim u Medinu i Jeruzalem, Ziyarat i druga mjesta povezana s boravkom i djelima proroka Muhameda. Za iračke šijite važno je svetište u Karbali.

Budustička svetišta vezana su uz važna mjesta u životu Bude. To su: Lumbini (rodno mjesto Bude), Bódhgaja (gdje je Buda postigao prosvjetljenje), Sarnath (gdje je Buddha prvi put propovijedao) i Kušinagara. Osim tih glavnih područja postoje veliki broj manje važnih budističkih hodočasničkih mjesta, kao što je Varanasi.

Svetišta su nerijetko i turistička odredišta, ciljna mjesta (engl. place of interest) vjerskoga (duhovnoga) turizma, i kao takva važna u razvoju mjesnih i područnih, a u nekim slučajevima i državnih gospodarstava, s razvijenom trgovinom, ugostiteljstvom, hotelijerstvom, prometom i putničkim prijevozom.