Malo Očijevo

Malo Očijevo
Entitet	Federacija BiH
Županija	Hercegbosanska
Općina/Grad	Bihać
Koordinate	44°12′N 17°24′E / 44.2°N 17.4°E
	Stanovništvo
– naselje (2013.)	21
	Malo Očijevo Malo Očijevo na zemljovidu BiH

Malo Očijevo je naseljeno mjesto u gradu Bihaću, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.^[1]

Zemljopis

Iako se administrativno nalazi u Gradu Bihać, Malo Očijevo je prirodno i geografski više vezano za Drvar. Selo ima prirodne granice. Nalazi se na tavanastoj visoravni iznad duboko ukopane doline Unca koja je s južne strane, a nešto malo i iznad doline Une koja je na zapadu. Prema sjeveru je kosa Grabovača, kao dio Osječenica, a na istoku su također niži obronci Osječenice. U selu nema tekuće vode, pa iako su rijeke tu pored sela, mještani se muče s nedostatkom vode. Selo je razbijenog tipa u kome se razabiru četiri grupe kuća: Draga Dukića, Pod Ivovcem, Osoje i Rosulje.^[2]

Povijest

Na području sela ima jedna gradina i jedna crkvina. Gradina je građena suhozidom i oko nje ima dosta hrbina. Crkvina je na Brini iznad Unca, s prepoznatljivim temeljima.

U srednjem vijeku područje Očijeva bilo je u sastavu hrvatske župe Pset koju je držalo pleme Kolunić. U tom plemenu bilo je više hiža (obitelji, zadruga), a jedna je bila Mišljenović. O tome imamo potvrdu iz dokumenata kaptola u Kninu. U prvom dokumentu se kaže da dana 28. listopada 1420. pišu oba hrvatska banovca, po imenu Martinus Suke i Ivan od Bilog sela (de Albafalva) kaptolu kninskom pismo u kome traže da se riješi spor između obitelji Mišljenovića i ostalih obitelji plemena Kolunić u pogledu posjeda Očijevo (Ochigovo). Zatim, u drugom dokumentu piše da je dana 19. listopada 1448. došao pred kaptol u Knin plemić Franko, sin Gregorija Kudelića iz Drinića (de Udrinich) na jugu županije Pseta, a s njime stigli su plemići Miketa, Andrija, Blaž i Toma, sinovi Stjepana Mišljenovića iz Kolunića. Pred kaptolom i Mišljenovićima izjavio je Franko Kudelić, kako se je našao u nevolji i potrebi novčanoj, pa je odlučio svoje naslijeđene (baštinske) i njemu založene posjede dati u zalog, da se zadobavi gotovih novaca. Na kraju, 9. lipnja 1449., obavijestio je kninski kaptol bana dalmatinsko-hrvatskoga Petra Talovca, koji je bio podjedno nasljedni knez u Cetini i na Klisu, da su uveli braću Mišljenoviće u posjed Očijeva i u prava, skopčana s tim posjedom.^[3]

Do potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma bilo je u sastavu općine Drvar.

Stanovništvo

1991.

Nacionalni sastav stanovništva 1991. godine, bio je sljedeći^[4]:

ukupno: 104

Srbi - 103
Jugoslaveni - 1

2013.

Nacionalni sastav stanovništva 2013. godine, bio je sljedeći^[1]:

ukupno: 21

Srbi - 21

Izvori

↑ ^a ^b 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 30. prosinca 2019.
↑ Petar Rađenović: Unac - naselja i porijeklo porodica, Beograd, 1948.
↑ Vjekoslav Klaić: Županija Pset (Pesenta) i pleme Kolunić, Vjesnik Hrvatskog arheološkog društva, n.s. Sv. XV, Zagreb, 1928., 1-12.
↑ Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.

[popis.gov.ba-1] 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima, popis.gov.ba, preuzeto 30. prosinca 2019.

[2] Petar Rađenović: Unac - naselja i porijeklo porodica, Beograd, 1948.

[3] Vjekoslav Klaić: Županija Pset (Pesenta) i pleme Kolunić, Vjesnik Hrvatskog arheološkog društva, n.s. Sv. XV, Zagreb, 1928., 1-12.

[4] Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.

[1]

[2]

[3]

[4]