[go: up one dir, main page]
Wikipedija

Hrvatska kuna

bivša valuta Republike Hrvatske (1994. – 2022.)
(Preusmjereno s Kuna (novac))

Hrvatska kuna (kratica: kn, ISO-kôd: HRK) bila je službena novčana jedinica Republike Hrvatske u razdoblju od 30. svibnja 1994. do 31. prosinca 2022. Jedna kuna dijelila se na sto lipa. Kuna je bila konvertibilna i smatrala se stabilnom valutom. Novac je izdavala Hrvatska narodna banka, a kovanice je kovala Hrvatska kovnica novca.

Hrvatska kuna
»kn« – oznaka za kunu
»kn« – oznaka za kunu
ISO 4217 kôd HRK
Korisnik Hrvatska
(do 14. siječnja 2023.)[1]
Inflacija 1,4 % godišnje travanj 2018./2019.
Izvor: Državni zavod za statistiku
Najmanja jedinica
(1/100) 		lipa
Oznaka kn
Kovanice 5, 10, 20, 50 lp; 1, 2, 5 kn
rijetko rabljeno: 1 i 2 lp, 25 kn
Novčanice 10, 20, 50, 100, 200, 500 kn
rijetko rabljeno: 5, 1000 kn
Nacionalna banka Hrvatska narodna banka
Web stranica: www.hnb.hr
Tiskara Giesecke & Devrient
Web stranica: www.gi-de.com
Kovnica Hrvatska kovnica novca
Web stranica: www.croatianmint.hr
Tečaj Hrvatska kuna

Naziv potječe od srednjovjekovne uporabe kuninih krzna za trgovinu i plaćanje carina u hrvatskim pokrajinama Slavoniji i Primorju (današnji Kvarner i Istra). Taj se krzneni novac prvi put spominje 1018. u creskom gradu Osoru kao sredstvo plaćanja Hrvata. Novac od krzna mogao se upotrebljavati za plaćanje carina i poreza.[2] Danas na to podsjeća mali spomenik u obliku kune. Iz toga se razvio banovac (množina banovci; lat.: Denarius Banalis) kao hrvatski srebrni novac stabilne vrijednosti koji su u Slavoniji kovali hrvatski banovi od sredine 13. do kraja 14. stoljeća.[3] Kao podsjetnik na krzneni novac Banovac na kovanicama prikazuje kunu[2] koja se razvila u važan heraldički simbol hrvatskih zemalja (i danas je na grbu Slavonije u kruni grba Republike Hrvatske).

Tijekom Drugoga svjetskoga rata valuta Nezavisne Države Hrvatske (1941. – 1945.) također se zvala kuna, no njezina najmanja jedinica bila je banica (1 kuna = 100 banica),[2] s obzirom na dizajn kovanog novca i naziv banovac. Nakon Drugog svjetskog rata Hrvatska ulazi u sastav SFR Jugoslavije i jugoslavenski dinar (YUD) postaje službena valuta sve do hrvatskoga osamostaljenja.

Za vrijeme raspada Jugoslavije i demokratskih promjena monetarno osamostaljivanje Hrvatske postaje jednim od glavnih ciljeva samostalne Hrvatske. Nakon proglašenja neovisnosti Hrvatske te za vrijeme Domovinskoga rata u upotrebi je bio hrvatski dinar (HRD),[2] koji je služio kao privremeni novac prije uvođenja konačne hrvatske valute, koja je trebala biti »hrvatska kruna« podijeljena na 100 banica.[4] Međutim, Sabor je u srpnju 1993. odlučio kako će hrvatska valuta ipak biti hrvatska kuna.[5] Kuna je službeno uvedena 30. svibnja 1994.,[2][6] na Dan državnosti u Hrvatskoj, i time je zamijenjen dotadašnji hrvatski dinar (HRD). Dana 1. siječnja 2023. euro postaje službena valuta u Hrvatskoj i nakon 29 godina zamjenjuje kunu.[7]

Ime

uredi

Ime kune potječe od kuninih koža i krzna, koja su upotrebljavali srednjovjekovni Slaveni kao novčano sredstvo. Kuna je također jedna od najstarijih ruskih novčanih jedinica, 1/25 grivne.[8] »Kunom« se nazivao i srebrni novac u Kijevskoj Rusi.[9]

U srednjovjekovnoj Hrvatskoj kunsko je krzno bilo sredstvo za plaćanje poreza koji se nazivao »kunovinom«, odnosno marturina na latinskom.[8]

Ime hrvatske kune nije povezano s nazivima raznih europskih valuta zvanim »krunama«.

Povijest

uredi

Srednji vijek: Kuna na ranom novcu Hrvata

uredi
  Podrobniji članak o temi: Banovac

Prvi hrvatski kovani novac sa likom kune bio je banovac (lat. denarius banalis) iz razdoblja od 1235. do 1384. godine. Taj su novac kovali hrvatski banovi i hercezi u 13. stoljeću, a kovnica novca nalazila se u Pakracu.[10]

Na banovcu naslikana je bila kuna, jer je kunsko krzno zbog svoje vrijednosti služilo kao sredstvo plaćanja u hrvatskim regijama Slavoniji, Dalmaciji i u Hrvatskom primorju.

Međuratno razdoblje: Ideja o kuni kao paralelnoj valuti

uredi

Godine 1918. proglašena je Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca koja je kasnije promijenila ime u Kraljevina Jugoslavija. U toj je državi novac izdavala Narodna banka sa sjedištem u Beogradu. Novčanice jedinice su se zvale dinar i para. Ideja o kuni ponovno se pojavljuje 1939. godine, kada je Banovina Hrvatska, autonomna pokrajina u sastavu Kraljevine Jugoslavije, planirala izdavati vlastiti novac, paralelno uz jugoslavenski dinar.[11][12] Međutim, planovi nisu ostvareni zbog izbijanja Drugog svjetskog rata i Osovinske invazije na Jugoslaviju, koja je dovela do raspada te države.

U hrvatskom iseljeništvu kružila je tridesetih god. 20. st. simbolička srebrena kovanica u vrijednosti od 5 kuna.[13][14] Taj je srebrnjak kovan i izdan na inicijativu Ustaškoga pokreta.

Drugi svjetski rat: Kuna NDH

uredi
  Podrobniji članak o temi: Kuna (NDH)
 
Novačnica od 100 kuna iz 1941.

Dana 10. travnja 1941. pukovnik Slavko Kvaternik proglasio je Nezavisnu Državu Hrvatsku (skraćeno NDH ili ND Hrvatska) preko Hrvatskoga krugovala. Ubrzo nakon toga je, na prijedlog ministra narodnoga gospodarstva, uspostavljena Hrvatska državna banka, a zatim je uvedena hrvatska kuna (skraćeno: Kn – veliko slovo »K« za razliku od suvremene kratice) kao službeno sredstvo plaćanja. Dijelila se na 100 banica.[2] U promet je puštena 8. srpnja 1941. i time je zamijenjen jugoslavenski kraljevski dinar, koji je i nakon raspada Kraljevine Jugoslavije bio u upotrebi, što je novouspostavljenoj NDH nanijelo veliku financijsku štetu jer se zbog poroznosti granice sa Srbijom nije mogla nadzirati i utvrditi točna količina gotovine koja je ulazila u državu.

Godine 1941. izdane su novčanice prvoga niza od 10, 20, 50, 100, 500 i 1000 kuna. Godine 1942. slijedile su novčanice u vrijednosti od 50 banica te 1 i 2 kune, a 1943. novčanica od 5000 kn. Zbog utjecaja Nacističke Njemačke i Kraljevine Italije na NDH, Drugog svjetskog rata i s njim povezanim stanjem u zemlji, država se našla u gospodarskoj krizi. Kuna ND Hrvatske patila je od devalvacije i novac je stalno gubio vrijednost. Zbog hiperinflacije koja nije pratila porast primanja izrađeni su i nacrti za novčanice od 10 000 i 50 000 kuna, ali nisu tiskane.

U područjima NDH koja su pala pod kontrolu partizana u vodstvu Zemaljskoga antifašističkoga vijeća narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) također su tiskane novčanice s nominalama u kunama (uz dinare i/ili lire).[2]

Iz optjecaja povučena je 1945. godine, nakon pada NDH.

Hladni rat: Novac u Socijalističkoj Hrvatskoj

uredi
  Podrobniji članak o temi: Jugoslavenski dinar
 
Dubrovnik na inflacijskoj novčanici od 50.000 dinara iz 1988. godine

Završetkom Drugoga svjetskog rata i pada NDH, Hrvatska postaje socijalistička republika u sastavu SFR Jugoslavije. Jugoslavenski dinar ponovo postaje službeno platežno sredstvo na području Hrvatske, sve do osamostaljenja 1991.

Dinar je više puta redenominiran, a apoeni su se više puta mijenjali kroz povijest, između ostaloga zbog inflacije.

Hrvatska samostalnost: Uvođenje konačnog hrvatskog novca

uredi

Jugoslavenski dinar zamijenjen je 23. prosinca 1991. hrvatskim dinarom (HRD) u omjeru 1:1. Hrvatski dinar naslijedio je jugoslavenski dinar i služio je kao privremena valuta u prvim godinama hrvatske samostalnosti i Domovinskoga rata, dok se Hrvatska borila za međunarodno priznanje i tražila obustavu velikosrpske agresije. Hrvatski dinar nije imao kovanice, a na licu svake novčanice naslikan je bio Ruđer Bošković, hrvatski astronom, matematičar i isusovac.

Hrvatskog dinara trebala je zamijeniti »hrvatska kruna«, podijeljena na 100 »banica«, koja je prema Uredbi o Narodnoj banci Hrvatske u Narodnim novinama br. 71 od 23. prosinca 1991., trebala biti konačna valuta Republike Hrvatske. Toj se odluci protivio prvi predsjednik Franjo Tuđman, koji je zastupao stav da se konačni hrvatski novac ne treba zvati kao onaj iz povijesnog razdoblja Austro-Ugarske, kada je Hrvatska bila u podređenom položaju.[15]

Prijedlog da se hrvatska novčana jedinica zove kuna, izazvao je velike rasprave. Neki su se oporbeni političari protivili kuni i ukazivali na to da je naziv istovjetan onome koji se koristio i za vrijeme Drugoga svjetskoga rata, u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, što bi novorođenoj hrvatskoj državi moglo naštetiti na svjetskoj pozornosti i dovesti do podjela u narodu.[15] Međutim, kuna je izabrana zbog svoje tisućljetne tradicije u hrvatskoj novčanoj povijesti, ali i u grboslovlju. Lik kune još se pojavljuje na srebrnomu slavonskom banovcu (banskom denaru), koji je kovan u Pakracu sredinom 13. stoljeća u prvoj hrvatskoj kovnici novca.[16][17] Sabor je u srpnju 1993. odlučio da će hrvatski novac biti kuna, koja se dijeli na sto lipa.[15]

Dana 30. svibnja 1994., na četvrtu godišnjicu obnove hrvatske državnosti, uvedena je hrvatska kuna (HRK) kao stalna valuta, te je zamijenjen hrvatski dinar u omjeru 1000 dinara za jednu kunu. Uvođenje hrvatske kune osiguralo je monetarnu samostalnost i financijsku stabilnost u Hrvatskoj, te je riješen problem hiperinflacije. Kovanice hrvatske kune i lipe kovane su u Hrvatskoj kovnici novca, koju je Hrvatska narodna banka osnovala 23. travnja 1993. pod nazivom »Hrvatski novčarski zavod«. Novčanice kune tiskane su u Njemačkoj, a od 2011. i u Austriji.[18]

Zamjena eurom

uredi
 
Kuna zlatica na hrvatskoj inačici kovanice od 1 eura[19]
  Podrobniji članci o temama: Hrvatska i euro i Hrvatske eurokovanice

Ulaskom u Europsku uniju 2013. Hrvatska se obavezala uvesti euro čim ispuni konvergencijske kriterije. Boris Vujčić, guverner Hrvatske narodne banke (HNB), izjavio je još 2013. godine da očekuje uvođenje eura što je prije moguće.[20] Ulazak Hrvatske u »Europski tečajni mehanizam« (ERM II) 2020. bio je odlučujući službeni korak u postupku uvođenja eura.

Dana 13. svibnja 2022. Sabor je usvojio Zakon o uvođenju eura. U Svetoj Nedelji, u Zagrebačkoj županiji je 18. srpnja 2022. započela proizvodnja hrvatskih eurokovanica.[21]

Dana 5. rujna 2022. započelo je obavezno dvojno iskazivanje cijena u kunama i eurima. Ta je zakonska obaveza trajala do 31. prosinca 2023. i bila je jedna od mjera za zaštitu potrošača u postupku uvođenja eura. Sredinom listopada 2022. započela je edukativna putujuća izložba »Euro na kotačima«. Ta je izložba održana u 27 gradova sa ciljem da informira građane o uvođenju eura. Započela je 19. listopada u Vukovaru, a završila u Zadru 17. prosinca 2022.[22]

  • Naljepnica iz razdoblja obaveznog dvojnog iskazivanja cijena, koja prikazuje cijene u eurima (€) i kunama (kn). 
    Naljepnica iz razdoblja obaveznog dvojnog iskazivanja cijena, koja prikazuje cijene u eurima (€) i kunama (kn).
  • Početni paket hrvatskih eurokovanica iz prosinca 2022. 
    Početni paket hrvatskih eurokovanica iz prosinca 2022.

Dana 1. siječnja 2023. kuna je zamijenjena eurom, a istog je dana započelo razdoblje dvojnog optjecaja koje je trajalo do 14. siječnja 2023. U tom su razdoblju i kune i euri bili u upotrebi za plaćanje u gotovini.

Referendumska inicijativa: »Zaštitimo hrvatsku kunu«

uredi

U lipnju 2021. premijer Andrej Plenković (HDZ) izjavljuje da očekuje ulazak Hrvatske u europodručje početkom 2023. godine.[23][24] Na to su Hrvatski suverenisti (HS) reagirali s pokretanjem referendumske inicijative pod nazivom »Zaštitimo hrvatsku kunu«,[25] skraćeno »ZHK«, s namjerom prikupiti dovoljno potpisa za referendum na kojem bi građani Republike Hrvatske odlučili o monetarnoj budućnosti Hrvatske, odnosno o uvođenju eura ili zaštiti i očuvanju hrvatske valute.

Hrvoje Zekanović, koji je u to vrijeme obnašao dužnost predsjednika Hrvatskih suverenista, naglasio je da nijedan građanin Republike Hrvatske od dvije trećine koje su glasale za EU nije znao da smo se obvezali da će u nekom roku uvesti euro odnosno ući u eurozonu.[26] Marijan Pavliček argumentirao je u govoru u Saboru da: »O ovako bitnoj temi gdje se gubi dio suvereniteta, u ovom slučaju monetarnog suvereniteta, ne mogu odlučivati pojedinci u svojim uredima nakon dogovora sa briselskim moćnicima. O ovakvoj temi može isključivo odlučiti hrvatski narod putem referenduma.«[27]

Toj su referendumskoj inicijativi potporu pružile i druge političke stranke poput Hrvatske stranke prava (HSP),[28] Generacije obnove (GO) i Neovisnih za Hrvatsku (NZH).[25]

Inicijativa »Zaštitimo hrvatsku kunu« u dva je tjedna prikupila 334 582 potpisa, što nije bilo dovoljno za raspisivanje referenduma. Nedostajalo je 34 285 potpisa građana.

Javno mnijenje

uredi
Potpora javnosti uvođenju eura[29]

Novac Republike Hrvatske (do zamjene eurom)

uredi

Dizajneri novčanica su Miroslav Šutej i dr. Vilko Žiljak, a autor kovanica je kipar Kuzma Kovačić.

Novčanice

uredi
Novčanice hrvatske kune[30]
Slika Vrijednost novčanice Dimenzije Osnovna boja[a] Opis Nadnevak
lice naličje u kunama (kn) preračunato
u eure (€)		 avers revers tiskanja izdavanja
    5 kuna 0,66 € 122 × 61 mm[31] zelena[31] Fran Krsto Frankapan
i Petar Zrinski 		Tvrđava i tlocrt Staroga grada u Varaždinu. 7. ožujka 2001. 9. srpnja 2001.
    10 kuna 1,33 € 126 × 63 mm[32] siva[32] biskup Juraj Dobrila Pulska arena i tlocrt grada Motovuna. 7. ožujka 2001.
9. srpnja 2012. 		18. lipnja 2001.
18. ožujka 2013.
    20 kuna 2,65 € 130 × 65 mm[33] crvena[33] ban Josip Jelačić Dvorac Eltz u Vukovaru i Vučedolska golubica. 7. ožujka 2001.
9. srpnja 2012. 		16. kolovoza 2001.
18. ožujka 2013.
    50 kuna 6,64 € 134 × 67 mm[34] plava[34] Ivan Gundulić Starogradska jezgra Dubrovnika i pročelje Kneževa dvora. 7. ožujka 2002.
9. srpnja 2012. 		25. studenoga 2002.
25. rujna 2017.
    100 kuna 13,27 € 138 × 69 mm[35] crvenkastosmeđa[35] ban Ivan Mažuranić
i fragment Bašćanske ploče 		Slika i trocrt katedrale sv. Vida u Rijeci. 7. ožujka 2002.
9. srpnja 2012. 		3. lipnja 2002.
1. srpnja 2013.
    200 kuna 26,54 € 142 × 71 mm[36] smeđa[36] Stjepan Radić Zgrada glavnog zapovjedništva i tlocrt stare tvrđe u Osijeku. 7. ožujka 2002.
9. srpnja 2012. 		12. kolovoza 2002.
1. srpnja 2013.
    500 kuna 66,36 € 146 × 73 mm[37] maslinastozelena[37] Marko Marulić Dioklecijanova palača u Splitu i lik hrvatskog vladara iz 11. stoljeća. 31. listopada 1993. 30. svibnja 1994.
    1000 kuna 132,72 € 150 × 75 mm[38] plavkastosiva[38] Ante Starčević Spomenik kralju Tomislavu i pročelje Zagrebačke katedrale. 31. listopada 1993. 30. svibnja 1994.

Kovanice

uredi

Godine 1994. izdane su kovanice u denominacijama od 1, 2, 5, 10, 20, 50 lipa te od 1, 2, 5 kuna. Sve te kovanice na licu imaju državni grb i natpis »Republika Hrvatska«, uz oznaku za vrijednost. Na naličjima nalaze se biljke ili/i životinje. Kovanice izdane neparnih godina imaju nazive biljaka i životinja na hrvatskome jeziku, a kovanice izdane parnih godina znanstvene nazive na latinskom jeziku.

Godine 1997. kovana je prva kovanica od 25 kuna povodom mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja. Kovanice od 25 kuna imaju različite motive na naličju.

Zbog svoje niske vrijednosti, prestale su se izdavati kovanice od 1 i 2 lp.[39] Iako od 2009. više nisu puštene u optjecaj i dalje su bile zakonsko sredstvo plaćanja.[39]

Kovanice hrvatske kune[40]
Na svakom licu kovanice naslikan je grb, službeni naziv države i oznaka vrijednosti.
Slika Vrijednost kovanice Tehnički parametri Opis Nadnevak prvih
izdanja
u kunama
(kn) 		preračunato
u eure (€)		 Promjer Masa Sastav kovine Rub Naličje Prvotno
kovanje
    1 lp
(0,01 kn) 		0,0013296 € 17,0 mm 0,70 g Slitina aluminija i magnezija gladak slika kukuruza, »KUKURUZ« ili »ZEA MAYS«, godina kovanja 1993. 31. svibnja 1994.
    2 lp
(0,02 kn) 		0,0026592 € 19,0 mm 0,92 g Slitina aluminija i magnezija gladak slika vinove loze, »VINOVA LOZA« ili »VITIS VINIFERA«, godina kovanja 1993. 31. svibnja 1994.
    5 lp
(0,05 kn) 		0,006648 € 18,0 mm 2,50 g Čelična jezgra obložena broncom gladak slika hrastove grane, »HRAST LUŽNJAK« ili »QUERCUS ROBUR«, godina kovanja 1993. 31. svibnja 1994.
    10 lp
(0,10 kn) 		0,013 € 20,0 mm 3,25 g Čelična jezgra obložena broncom gladak slika duhana, »DUHAN« ili »NICOTIANA TABACUM«, godina kovanja 1993. 31. svibnja 1994.
    20 lp
(0,20 kn) 		0,03 € 18,5 mm 2,90 g Čelična jezgra obložena niklom gladak slika maslinove grančice, »MASLINA« ili »OLEA EUROPAEA«, godina kovanja 1993. 31. svibnja 1994.
    50 lp
(0,50 kn) 		0,07 € 20,5 mm 3,65 g Čelična jezgra obložena niklom gladak slika degenije, »VELEBITSKA DEGENIJA« ili »DEGENIA VELEBITICA«, godina kovanja 1993. 31. svibnja 1994.
    1 kn 0,13 € 22,5 mm 5,00 g Slitina bakra, nikla i cinka nazubljen slika slavuja, »SLAVUJ« ili »LUSCINIA MEGARHYNCHOS«, godina kovanja 1993. 31. svibnja 1994.
    2 kn 0,27 € 24,5 mm 6,20 g Slitina bakra, nikla i cinka nazubljen slika tunja, »TUNJ« ili »THUNNUS THYNNUS«, godina kovanja 1993. 31. svibnja 1994.
    5 kn 0,66 € 26,5 mm 7,45 g Slitina bakra, nikla i cinka nazubljen slika smeđeg medvjeda, »MRKI MEDVJED« ili »URSUS ARCTOS«, godina kovanja 1993. 31. svibnja 1994.
  25 kn 3,31 € 32 mm 12,75 g Slitina bakra, nikla i aluminija gladak,
u obliku dvanaesterokuta 		razno 1997. 28. svibnja 1997.

Prigodni novac

uredi

Prigodne novčanice

uredi

Izdane su prigodne novčanice od 10 i 20 kn, povodom 10. i 20. obljetnice kune.

Izgled
(revers)		 Iznos Dimenzije Povod Godina
izdavanja
  10 kuna 126 × 63 mm 10. obljetnica uvođenja kune kao novčane jedinice Republike Hrvatske 30. svibnja 2004.
  20 kuna 130 × 65 mm 20. obljetnica uvođenja kune kao novčane jedinice Republike Hrvatske 30. svibnja 2014.

Prigodne kovanice

uredi

Prigodno se izdaju i kovanice s različitim drugim motivima na naličju.[41]

10 lipa

uredi
Izgled
(revers)		 Iznos Promjer Masa Sastav slitine Povod Godina
izdavanja
  10 lipa 20 mm 3,25 g čelična jezgra obložena slitinom bakra i cinka 50 g. organizacije Ujedinjenih naroda 1995.

50 lipa

uredi
Izgled
(revers)		 Iznos Promjer Masa Sastav slitine Povod Godina
izdavanja
  50 lipa 20,5 mm 3,65 g čelična jezgra obložena slitinom željeza i nikla Europsko prvenstvo u nogometu 1996. 1996.

1 kuna, 5 i 2 lipe

uredi
Izgled
(revers)		 Iznos Promjer Masa Sastav slitine Povod Godina
izdavanja
  1 kuna 22,5 mm 5 g slitina bakra, nikla i cinka XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996. 1995.
  2 lipe 19 mm 0,92 g slitina aluminija i magnezija XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996. 1995.
  5 lipa 18 mm 2,5 g čelična jezgra obložena slitinom bakra i cinka XXVI. Olimpijske igre – Atlanta 1996. 1995.

2 kune, 20 i 1 lipa

uredi
Izgled
(revers)		 Iznos Promjer Masa Sastav slitine Povod Godina
izdavanja
  2 kune 24,5 mm 6,2 g slitina bakra, nikla i cinka 50 g. UN-ove organizacije FAO 1995.
  20 lipa 18,5 mm 2,9 g čelična jezgra obložena slitinom željeza i nikla 50 g. UN-ove organizacije FAO 1995.
  1 lipa 17 mm 0,7 g slitina aluminija i magnezija 50 g. UN-ove organizacije FAO 1995.

5 kuna

uredi
Izgled
(revers)		 Iznos Promjer Masa Sastav slitine Povod Godina
izdavanja
lice naličje
    5 kuna 26,5 mm 7,45 g slitina bakra, nikla i cinka 500. obljetnica tiskanja senjskoga glagoljskog misala 1995.

25 kuna

uredi
Izgled
(revers)		 Iznos Promjer Masa Sastav slitine Povod Godina
izdavanja
lice naličje
    25 kuna 32 mm 12,75 g slitine bakra, aluminija i nikla Hrvatsko Podunavlje 1997.
  prvi kongres hrvatskih esperantista 1997.
  5 g. primanja Republike Hrvatske u UN 1997.
  Expo Lisabon 1998. 1998.
  uvođenje eura u Eurozoni 1999.
  godina 2000. – novo tisućljeće 2000.
  10 g. međunarodnog priznanja Republike Hrvatske 2002.
  kandidatura za članstvo u Europskoj uniji 2004.
  godišnja skupština Europske banke za obnovu i razvoj 2010.
  Ugovor o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji 2012.
  Republika Hrvatska članica Europske unije 2013.
    25. obljetnica neovisnosti Republike Hrvatske 2016.
    25. obljetnica primanja Republike Hrvatske u UN 2017.
    25. obljetnica uvođenje kune 2019.
    350. obljetnica osnivanja Sveučilišta u Zagrebu 2019.
    Predsjedanje Hrvatske Vijećem Europske Unije 2020. 2020.
    75. obljetnica osnivanja Hrvatske zajednice tehničke kulture 2021.
    Međunarodni dan djeteta 2021.
    Pelješki most 2022.

Kretanje tečaja

uredi
Tečaj 
Tečaj

Vidi još

uredi

Bilješke

uredi
  1. ↑ Nazivi osnovnih boja prema podacima na mrežnim stranicama Hrvatske narodne banke.[31][32][33][34][35][36][37][38] Boje prikazane u okvirima ove tablice isključivo su ilustracijske prirode. Radi se o optički sličnim, a ne potpuno istim, nijansama kao na novčanicama.

Izvori

uredi
  1. ↑ Plaćanje kunama i eurima – dvojni optjecaj. euro.hr. 12. prosinca 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 14. siječnja 2023. Pristupljeno 14. siječnja 2023.
  2. ↑ a b c d e f g Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. 2021. kuna. enciklopedija.hr. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 21. kolovoza 2022.
  3. ↑ Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 4. listopada 2013. banovac. Proleksis enciklopedija. Pristupljeno 23. siječnja 2023.
  4. ↑ Uredba o Narodnoj banci Hrvatske. narodne-novine.nn.hr. Narodne novine. 20. prosinca 1991. Članak 34. Pristupljeno 21. kolovoza 2022.. Novčana jedinica Republike Hrvatske je "HRVATSKA KRUNA", koja se dijeli na sto "BANICA".
  5. ↑ Žarko Ivković. 30. svibnja 2019. Zašto Tuđman nije htio krunu i banicu nego kunu i lipu. vecernji.hr. Večernji list. Pristupljeno 21. kolovoza 2022.
  6. ↑ Novčanice. hnb.hr. Hrvatska narodna banka. 1. veljače 2015. Inačica izvorne stranice arhivirana 13. listopada 2016. Pristupljeno 21. kolovoza 2022.. Kuna, novčana jedinica Republike Hrvatske, uvedena je 30. svibnja 1994.
  7. ↑ Europska središnja banka. 12. srpnja 2022. Hrvatska ulazi u europodručje 1. siječnja 2023. ecb.europa.eu. Pristupljeno 26. kolovoza 2022.
  8. ↑ a b Leksikografski zavod Miroslav Krleža. 22. lipnja 2012. kuna. proleksis.lzmk.hr. Proleksis enciklopedija, LZMK. Pristupljeno 30. listopada 2022.
  9. ↑ Zvarich V. V., ur. 1980. Kuna. Numizmatichesky Slovar' Нумизматический словарь (ruski). Lavov
  10. ↑ Banovac, Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, enciklopedija.hr, pristupljeno 6. prosinca 2022.
  11. ↑ Prvi novac - Povijest hrvatskog novca - Kraljevina SHS i Nezavisna Država Hrvatska. Hrvatska narodna banka. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. travnja 2003. Pristupljeno 10. listopada 2022.
  12. ↑ Granic 2008, str. 100.
  13. ↑ Irislav Dolenec: Hrvatska Numismatika: od početaka do danas. Prvi hrvatski bankovni muzej Privredne banke Zagreb, Zagreb 1993, S. 87.
  14. ↑ Dragutin Oparić: Kroatien: Exil-Ausgaben 1934–1992. Selbstverlag, Varaždin 2002, S. 1.
  15. ↑ a b c Žarko Ivković. 25. lipnja 2021. Povijest hrvatske valute: Oporba je umjesto kune htjela krunu, a dio HDZ-a umjesto lipe banicu. vecernji.hr. Večernji list. Pristupljeno 5. prosinca 2022.
  16. ↑ Jutarnji.hr. 8. veljače 2022. Kuna se prvi put pojavila u Pakracu na kovanici iz 13. stoljeća. I jedna je od najljepših u Europi. jutarnji.hr. Jutarnji list. Pristupljeno 5. prosinca 2022.
  17. ↑ Sandra Veljković; Vedran Balen. 10. veljače 2022. Na kovanici u Pakracu kuna je 'živjela' već u 13. stoljeću. vecernji.hr. Večernji list. Pristupljeno 5. prosinca 2022.
  18. ↑ Nikola Sučec. 3. travnja 2018. Znate li tko tiska novčanice kuna i koliko ih se svake godine uništi?. tportal.hr. tportal. Pristupljeno 5. prosinca 2022.
  19. ↑ Odluka o konačnom odabiru najuspješnijega likovnog rješenja nacionalne strane Republike Hrvatske na optjecajnom kovanom novcu od 1 eura s motivom životinje kune sa šahovnicom u pozadini. hnb.hr. Hrvatska narodna banka. Pristupljeno 1. prosinca 2022.
  20. ↑ Thomson, Ainsley. 6. lipnja 2013. Croatia Aims for Speedy Adoption of Euro. Wall Street Journal. Pristupljeno 17. prosinca 2022.
  21. ↑ Početak proizvodnje hrvatskih eurokovanica. hnb.hr. Hrvatska narodna banka. 18. srpnja 2022. Pristupljeno 21. kolovoza 2022.
  22. ↑ Putujuća izložba “Euro na kotačima”. euro.hr. 17. listopada 2022. Inačica izvorne stranice arhivirana 17. studenoga 2022. Pristupljeno 17. studenoga 2022.
  23. ↑ Hina. 25. lipnja 2021. Plenković očekuje ulazak u eurozonu početkom 2023. godine. index.hr. Pristupljeno 9. studenoga 2022.
  24. ↑ M. Šu./Hina. 25. lipnja 2021. Plenković očekuje ulazak u eurozonu početkom 2023. tportal.hr. Pristupljeno 9. studenoga 2022.
  25. ↑ a b Branko Lozančić. 27. rujna 2021. Sovereignists begin collecting signatures for a referendum on the euro on October 24th. glashrvatske.hrt.hr (engleski). Pristupljeno 9. studenoga 2022.
  26. ↑ Hina. 8. srpnja 2021. Zekanović: Pokrećemo referendum o uvođenju eura, narod se mora izjasniti. index.hr. Pristupljeno 9. studenoga 2022.
  27. ↑ Zaštitimo hrvatsku kunu. suverenisti.hr. 12. srpnja 2021. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. listopada 2021. Pristupljeno 9. studenoga 2022.. o ovako bitnoj temi gdje se gubi dio suvereniteta, u ovom slučaju monetarnog suvereniteta, ne mogu odlučivati pojedinci u svojim uredima nakon dogovora sa briselskim moćnicima. O ovakvoj temi može isključivo odlučiti hrvatski narod putem referendumu
  28. ↑ Hrvatska radiotelevizija. 1. rujna 2021. HSP se pridružio inicijativi Hrvatskih suverenista – Zaštitimo hrvatsku kunu. vijesti.hrt.hr. Pristupljeno 9. studenoga 2022.
  29. ↑ Public Opinion 1999–2020. Europska komisija. Pristupljeno 11. srpnja 2020.
  30. ↑ HRVATSKA NARODNA BANKA: Novčanice i kovanice. Inačica izvorne stranice arhivirana 3. srpnja 2013. Pristupljeno 5. srpnja 2013.
  31. ↑ a b c 5 kuna. www.hnb.hr. Hrvatska narodna banka. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. listopada 2022. Pristupljeno 1. studenoga 2022.
  32. ↑ a b c 10 kuna. www.hnb.hr. Hrvatska narodna banka. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. listopada 2022. Pristupljeno 1. studenoga 2022.
  33. ↑ a b c 20 kuna. www.hnb.hr. Hrvatska narodna banka. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. listopada 2022. Pristupljeno 1. studenoga 2022.
  34. ↑ a b c 50 kuna. www.hnb.hr. Hrvatska narodna banka. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. listopada 2022. Pristupljeno 1. studenoga 2022.
  35. ↑ a b c 100 kuna. www.hnb.hr. Hrvatska narodna banka. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. listopada 2022. Pristupljeno 1. studenoga 2022.
  36. ↑ a b c 200 kuna. www.hnb.hr. Hrvatska narodna banka. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. listopada 2022. Pristupljeno 1. studenoga 2022.
  37. ↑ a b c 500 kuna. www.hnb.hr. Hrvatska narodna banka. Inačica izvorne stranice arhivirana 27. travnja 2022. Pristupljeno 1. studenoga 2022.
  38. ↑ a b c 1000 kuna. www.hnb.hr. Hrvatska narodna banka. Inačica izvorne stranice arhivirana 31. listopada 2022. Pristupljeno 1. studenoga 2022.
  39. ↑ a b Jolanda Rak Šajn. 20. travnja 2015. Otkrivamo: Trgovci zarade 2 milijuna kn godišnje ne vraćajući 1 lipu. Večernji list. Pristupljeno 23. siječnja 2023.
  40. ↑ Kune i lipe, kovani novac Republike Hrvatske. Croatian National Bank. Inačica izvorne stranice arhivirana 12. siječnja 2012. Pristupljeno 12. siječnja 2012.
  41. ↑ Prigodni optjecajni kovani novac. www.hnb.hr. Hrvatska narodna banka. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. prosinca 2022. Pristupljeno 5. prosinca 2022.

Literatura

uredi
  • Granic, Stan. Prosinac 2008. From Fur Money to Modern Currency: The Kuna (PDF). Review of Croatian History. IV (1): 87–109. Pristupljeno 10. listopada 2022.
  • Lučić, Ivo: Kuna je obavila zadaću, važno je da euro nosi i hrvatski biljeg, Vijenac, br. 754 (26. siječnja 2023.), god. XXXI., str. 20-21.

Vanjske poveznice

uredi
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Novac u Hrvatskoj
Trenutačni valutni tečaj HRK
Yahoo! Finance: AUD CAD CHF EUR GBP HKD JPY USD
XE.com: AUD CAD CHF EUR GBP HKD JPY USD


Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatska_kuna&oldid=7008758"