[go: up one dir, main page]
Wikipedija

Trpovi

(Preusmjereno s Holothuroidea)

Morski krastavci ili trpovi (lat. Holothuroidea) su razred unutar koljena bodljikaša.[1] Obuhvaćaju oko 500 vrsta. Imaju izduženo kobasičasto tijelo dugo 1–20 cm, s vapnenačkim pločicama različitih oblika i cjevastim nožicama koje su poredane u nizove ili razasute po tijelu. Neke vrste su razdvojenih spolova, a neke su hermafroditi. Razmnožavaju se spolno ili nespolno. Neke vrste plivaju kao meduze, dok su druge vrste pričvršćene za podlogu.

Trpovi
Sistematika
Carstvo:Animalia
Koljeno:Echinodermata
Potkoljeno:Echinozoa
Razred:Holothuroidea
Baze podataka

Rasprostranjenost

uredi

Trpovi žive u većini mora i oceana. Mogu se naći u tropskim predjelima i u polarnim krajevima. Isključivo žive u vodi dubine do 100 metara.

Pokrov i disanje

uredi

Stijenku tijela čini epiderma ispod koje je debeli sloj derme u koju su umetnute osikule (vapnenačke pločice) mikroskopske veličine i različitih oblika. Ispod derme nalazi se sloj kružnih i uzdužnih mišića čijim naizmjeničnim stezanjem dolazi do pokretanja trpova: zakapanja, puzanja, penjanja po podlozi i plivanja. Postoji i celomska tekućina koja ima ulogu hidroskeleta. Izmjena plinova zbiva se uglavnom preko vodenih pluća. Vodenim plućima protječe voda, a u nekih vrsta nađene su čak i ribe koje obitavaju u tim plućima. Izmjena plinova zbiva se i preko prionjivih nožica.[1]

Živčani sustav

uredi

Nemaju mozak, ali imaju razvijeni vodožilni sustav po cijelom tijelu. On počinje pločicom koja se otvara u celomsku tekućinu, a ostali dijelovi odgovaraju građi vodožilnog sustava ostalih bodljikaša.[1]

Prehrana

uredi

Hrane se planktonom i organskim tvarima na dnu mora. Radi toga su dobili popularan naziv "morski usisavač". Probavilo započinje ustima na koje se nastavlja mišićavo ždrijelo, kratak jednjak i želudac te jako dugačko i višestruko savijeno crijevo. Crijevo se otvara u nečisnicu. Hranu prikupljaju usnim ticalima.

Razmnožavanje

uredi

Trpovi su uglavnom odvojena spola. Imaju jednu razgranatu spolnu žlijezdu koja se otvara ispod usnih ticala. Njihovi spermiji su bijele boje, a jajne stanice žute boje. Oplodnja je vanjska. Tijekom planktonskog života ličinke događa se preobrazba i na dno mora spušta se mladi trp.[1]

Zanimljivosti

uredi

Kad su u opasnosti, trpovi kroz usta izbace utrobu. Ljudi se prepadnu te ih bace natrag u more. Utroba im se obnavlja.[2] Taj se proces naziva evisceracija. Naime, u mnogih trpova u uvjetima stresa dolazi do raskidanja prednjeg i stražnjeg dijela tijela kroz koje izbacuju cijelo probavilo. Pritom dolazi i do kidanja vezivnog tkiva koje probavilo povezuje sa stijenkom tijela. Izbačeno se probavilo regenerira, a smatra se da do evisceracije može doći i spontano radi izbacivanja nakupljenih otpadnih tvari.[1]

Redovi

uredi

Vanjske poveznice

uredi
Logotip Zajedničkog poslužitelja 
Logotip Zajedničkog poslužitelja
 Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Trpovi

Izvori

uredi
  1. ↑ a b c d e Alegro, Antun, Krajačić, Mladen, Lucić, Andreja, Život 2: udžbenik biologije u drugom razredu gimnazije, Školska knjiga, Zagreb, 2014., ISBN 978-953-0-22029-4, str. 140.
  2. ↑ HrvEnc
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Trpovi&oldid=6963019"