Bosanska krajina

Bosanska krajina je regija koja obuhvaća prostor zapadne Bosne i Hercegovine smještena oko tri veće rijeke: Una, Sana i Vrbas a proteže se od Jajca i Usore na istoku regije do Bihaća i Velike Kladuše na zapadu odnosno do rijeke Korane. Najveći grad regije je Banja Luka potom Prijedor a zatim slijede Bihać, Cazin, Bosanska Gradiška, Sanski Most, Bosanska Krupa, Bosanska Dubica, Velika Kladuša, Bosanski Novi, Ključ, Kotor Varoš, Bužim, Bosanska Kostajnica, Varcar Vakuf, Laktaši, Ribnik, Bosanski Petrovac, Kozarac, Kulen Vakuf, Ljubija, Bosanska Otoka i Sanica. Krajnji sjeverozapadni dio Bosanske krajine se naziva i Cazinska Krajina po gradu Cazinu. Istočna granica Bosanske Krajine je gora Borje i početak derventske općine, a južna prirodna granica kanjon rijeke Ugar.

Približni teritorij Bosanske krajine^{[nedostaje izvor]}

Bosanske krajiine i područja koja se nekad smatraju njenim djelom

Zemljopis

Bosanska krajina nema administrativno utvrđene granice, niti ima političko predstavništvo u trenutnoj upravnoj strukturi države Bosne i Hercegovine ali ima značajan kulturno-povijesni identitet svih naroda koji tamo obitavaju a koji je formiran kroz mnoge povijesne i gospodarske događaje.

Povijest

Izraz Bosanska krajina prvi put se spominje 1594. godine.^[1]^[2] Teritorij omeđen rijekama Koranom, Savom i Vrbasom u Srednjem je vijeku, prije turske okupacije, bio dijelom Hrvatskog Kraljevstva. Stoga se još dugo nakon pada pod Osmanlije, ovo područje nazivalo "Turska Hrvatska", što se, između ostalog, vidi na brojnim europskim kartama od 16. do 19. stoljeća.^[3]^[4] Ime Krajina ovom predjelu su dale Osmanlije, iako sama riječ nije turska nego slavenska. Austrijski, talijanski, njemački i nizozemski kartografi su vremenom počeli koristiti naziv "Bosanska krajina" u kartama od 1860. godine. Sjeverni dio regije se u vrijeme Hrvatske vlasti, prije širenja Osmanlija, nazivao i Međurečje a jugoistočni u sastavu Kraljevine Bosne - Dolnji kraji Bosne. Oblast Sanskog Mosta bila je imenovana kao Mrinska župa, Prijedora i Kozarca - Sanska župa.

Demografija

Infrastruktura

Gospodarstvo

Izvori

↑ Dragomir Vukičić; Nevenka Gošić. 1985. Collection of papers and materials of the fifth Yugoslav onomastic conference. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. str. 75
↑ Kržišnik-Bukić, Vera. 1988. Politika KPJ preme agrarnom i seljačkom pitanju na području Bosanske krajine 1945-1948: uvod u problematiku agrara i seljastva u ranom socijalizmu (bošnjački). Institut za istoriju u Banjaluci. ISBN 978-86-80363-06-6
↑ (hrv.) Gregurović, Snježana; Mlinarić, Dubravka. Prosinac 2011. Kartografska vizualizacija i slika Drugoga na primjeru višestruko graničnih prostora. Migracijske i etničke teme. Institut za migracije i narodnosti. Zagreb. str. str. 354.
↑ Moačanin, Nenad. 1999. Turska Hrvatska. Matica hrvatska. ISBN 953-150-535-7

[VukičićGošić1985-1] Dragomir Vukičić; Nevenka Gošić. 1985. Collection of papers and materials of the fifth Yugoslav onomastic conference. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. str. 75

[2] Kržišnik-Bukić, Vera. 1988. Politika KPJ preme agrarnom i seljačkom pitanju na području Bosanske krajine 1945-1948: uvod u problematiku agrara i seljastva u ranom socijalizmu (bošnjački). Institut za istoriju u Banjaluci. ISBN 978-86-80363-06-6

[3] (hrv.) Gregurović, Snježana; Mlinarić, Dubravka. Prosinac 2011. Kartografska vizualizacija i slika Drugoga na primjeru višestruko graničnih prostora. Migracijske i etničke teme. Institut za migracije i narodnosti. Zagreb. str. str. 354.

[4] Moačanin, Nenad. 1999. Turska Hrvatska. Matica hrvatska. ISBN 953-150-535-7

[1]

[2]

[3]

[4]