Sljepić
Sljepić (Anguis fragilis) je neobična vrsta guštera.
| Sljepić | |
|---|---|
 | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Animalia |
| Koljeno: | Chordata |
| Razred: | Reptilia |
| Red: | Squamata |
| Podred: | Sauria |
| Porodica: | Anguidae |
| Rod: | Anguis |
| Vrsta: | A. fragilis |
| Dvojno ime | |
| Anguis fragilis Linnaeus, 1758 | |
| Rasprostranjenost | |
 Rasprostranjenost sljepića | |
| Baze podataka | |
Ova vrsta životinje dosta je nalik zmiji, no on je zapravo gušter koji nema noge puput blavora. Njegovo tijelo je dugačko do 40 cm. Glava mu je mala i na njoj se nalaze manje oči s kapcima s kojima migaju. Također, za razliku od zmija, kao i svi gušteri imaju vidljive ušne otvore. Jezik im je reckast, dok je u zmija više račvast. Isto tako, uzorak njegovog trbuha je potpuno drugačiji od onog u zmija. Koža im je glatka sa šarama koje se ne preklapaju.
Aktivni su tijekom dana i noći mnogo vremena provode rujući kroz tlo ali povremeno ih se može naći kako se griju na suncu. Češće ih nalazimo skrivene ispod stijena, u visokoj travi i drugim sličnim vlažnim okruženjima. Mesožderi su i uglavnom se hrane puževima i crvima. Ženka rađa žive mlade, tj. viviparne su. Ženka često ima prugu duž kralježnice i tamne bočne strane, dok mužjak može imati plave pjege. Ovi gušteri poznati su i po izuzetno dugom životnom vijeku - doživi i do 30 godina u divljini, a u zatočeništvu i do 50 godina.
Ako mu neprijatelj kojim slučajem odgrize rep, on će mu ponovno narasti (no rijetko kad na njegovu prvotnu dužinu) kao i u ostalih guštera, ali mu rep izrasta samo jedanput. Sljepićev zimski san traje 6 mjeseci - od listopada do ožujka. Bezopasan je, ali često nastrada u susretu s ljudima jer ga mnogi zamijene za zmiju. No, najveći uzrok njihove smrtnosti u prigradskim područjima smatra se domaća mačka, od koje nema obrane.
Na kraju valja napomenuti kako je sljepić naša zaštićena životinjska vrsta. U Republici Hrvatskoj ova zaštita je određena Pravilnikom o zaštiti pojedinih vrsta gmazova (Reptilia), Državne uprave za zaštitu kulturne i prirodne baštine, temeljem članka 13. stavka 2. Zakona o zaštiti prirode. Prema ovom zakonu pojedina biljna i životinjska vrsta koja ima zaštitu Države je vrsta koja je ugrožena ili rijetka. Strogo je zabranjena svaka radnja kojom je se ometa i uznemiruje u njenom prirodnom životu i slobodnom razvoju (rastjerivanje, proganjanje, hvatanje, držanje u rukama ili zatočeništvu, ozljeđivanje i njegovo ubijanje, te oštećivanje njihovih gnijezda ili legla i obitavališta). Zabranjeno je i prikrivanje, prodaja, kupnja i otuđivanje ili pribavljanje na drugi način zaštićene biljke i životinje, kao i njegovo prepariranje.
Vanjske poveznice
uredi| Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi sljepić | |
| Wikivrste imaju podatke o taksonu sljepiću |