Đurđenovac

 
Đurđenovac se nalazi u Osječko-baranjskoj županiji, približno 60 km zapadno od Osijeka, sjeveroistočno od Krndije i istočno od gorskoga masiva Papuka. Točan zemljopisni položaj je: 45º 32' 38" sjeverne zemljopisne širine, 18º 3' 6" istočne zemljopisne dužine. Nalazi se u ravnici na 103 m nadmorske visine, a položajem pripada donjoj Podravini.^[5] Đurđenovac leži na kontaktu nizinskog dijela Slavonske Podravine i podgorja Papuka, što pripada reljefnim cjelinama virmskih terasa Drave te papučkog pobrđa i podgorja.^[6] Đurđenovac je ujedno i najveće i jedino urbano naselje općine, a zajedno s obodnim naseljima Sušine, Pribiševci, Gabrilovac, Ličko i Našičko Novo selo čini veću izgrađenu aglomeraciju. Navedena se naselja prostorno nastavljaju na izgrađeno područje naselja Đurđenovac duž postojećih prometnica, te je vidljiva tendencija stvaranja izgrađene cjeline.^[6]

 

 

Kroz Đurđenovac protječe kanalizirani i umjetno prošireni potok Bukovik^[7] koji izvire na Papuku. Lokalni nazivi za ovaj potok su Bukvik (hrv.)^[8] te Schleuse (njem.).^[9] Đurđenovac svojim položajem pripada slivnom području Karašica-Vučica, koje je dio vodnog područja sliva Drave i Dunava.^[10] Premda u naselju Đurđenovac dominiraju sekundarne djelatnosti (drvna i kemijska industrija), u općini su najviše zastupljene primarne djelatnosti, poljoprivreda i ribarstvo. U okolici se Đurđenovca nalazi veliki ribnjak Grudnjak te nekolicina manjih.
Klimatološke prilike prema Köppenovoj klasifikaciji imaju oznaku umjerene tople vlažne klime (Cf). Srednja je godišnja temperatura zraka u razdoblju od 1956. do 1963. godine iznosila 10,3 °C, dok je u razdoblju od 1981. do 1988. godine iznosila 10,7°C.^[11]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, općina Đurđenovac imala je 6750 stanovnika, raspoređenih u 14 naselja^[12]:

• Beljevina – 717
• Bokšić – 433
• Bokšić Lug – 259
• Đurđenovac – 2944
• Gabrilovac – 63
• Klokočevci – 428
• Krčevina – 115
• Ličko Novo Selo – 96
• Lipine – 68
• Našičko Novo Selo – 344
• Pribiševci – 390
• Sušine – 278
• Šaptinovci – 543
• Teodorovac – 77

Iskazuje se od 1890., i to do 1948. kao dio naselja, a od 1953. kao samostalno naselje.

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, najzastupljenije skupine prema nacionalnoj pripadnosti čine:

• Hrvati (96,67 %)
• Srbi (1,90 %)
• Albanci (0,21 %)
• Slovaci (0,18 %)
• Makedonci (0,15 %)
• Nijemci (0,12 %)
• Bošnjaci (0,10 %)
  

(Ostale narodnosti pojedinačno ne prelaze prag od 0,1 %.)^[13]

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine, najzastupljeniji materinji jezici u Đurđenovcu su^[13]:

• hrvatski (98,9 %)
• srpski (0,28 %)
• albanski (0,13 %)
• bosanski (0,13 %)
• makedonski (0,09 %)
• njemački (0,06 %)
• srpskohrvatski (0,04 %)
  

• kršćani – katolici (92,25 %)
• kršćani – ostali (3,19 %)
• kršćani – pravoslavci (2,09 %)
• ateisti (1,17 %)
• ne izjašnjavaju se (0,70 %)
• kršćani – protestanti (0,24 %)^[13]

 

• Načelnik: Hrvoje Topalović, dipl. iur. (HDZ)
• Zamjenica načelnika: Dragica Pavlić, dr. med. (HDZ)

Općinsko vijeće:

• Predsjednik – Tomislav Abičić, dipl. ing. (HDZ)
• Zamjenik predsjednika – Dalibor Maligec (HDZ)
  

Prvi povijesni spomen Đurđenovca datira iz 1680. godine u ispravi Popis naseljâ turske tvrđave Motičine, gdje se spominje pod nazivom Györgynovacz. Od 1745. se u ispravama Virovitičke županije navodi kao založno dobro Gjurgjenovac.

 

Pravi razvoj Đurđenovca započinje u drugoj polovici 19. stoljeća, nakon što je 1866. bečki trgovac Joseph Pfeiffer u Đurđenovcu otvorio pilanu. Kasnije pilanu preuzima belgijska tvrtka "Marchetti-Lamarche". Kvalitetni je slavonski hrast brzo privukao ulagače, pa od 1886. pilana radi pod imenom "Neuschloß, Schmidt und Marchetti", skovanim prema prezimenima tadašnjih vlasnika.
Razvoj urbanoga naselja tekao je paralelno s razvojem đurđenovačkih industrijskih pogona. Za potrebe radnikâ i njihovih obitelji grade se činovnički i radnički stanovi, dom zdravlja, osnovna škola, dječji vrtić, javno kupalište s toplom vodom, brojni činovnički uredi, trgovine, gostionice, knjižnica i čitaonica, tvornica leda za hlađenje i održavanje pića i namirnica, konzumna zadruga, tržnica, kino-dvorana i ostali sadržaji. Na koncu 19. stoljeća i do 30-ih godina 20. stoljeća većinu stanovništa činili su Nijemci i Mađari.^[5][14]

 

Radnički dom s kazališnom dvoranom otvoren je 1921.
Dječje zabavište Hermanna pl. Rosenberga (danas Dječji vrtić "Jaglac") otvoreno je 1931. godine, što ga čini jednom od najstarijih predškolskih ustanova u Hrvatskoj.^[15]

 

Na početku Drugog svjetskog rata, nakon kapitulacije Kraljevine Jugoslavije, Nezavisna Država Hrvatska proglasila je sve đurđenovačke industrijske pogone od vitalne važnosti za novostvorenu državu. U Đurđenovcu je uvedena radna obveza i osnovana satnija za zaštitu tvornice i mjesta. Partizanima je 10. travnja 1944. uspjelo domoći se pilane i zapaliti ju. Srećom, glavni su pogonski strojevi ostali čitavi.^[16]

Današnje se gospodarstvo Đurđenovca temelji na nekadašnjem Drvno industrijskom kombinatu koji je djelovao od 1876. (prva pilana je radila od 1866.) sve do stečaja krajem 1990-ih. U sklopu nekadašnjega Kombinata danas djeluje nekoliko tvornica. Osim drvnoprerađivačke, zastupljena je i kemijska industrija te prehrambena industrija. Krajem lipnja 2015. godine, stradao je u požaru jedan od pogona za proizvodnju namještaja, što je ostavilo više stotina ljudi bez posla te tako nanijelo značajnu štetu đurđenovačkoj industrijskoj proizvodnji.^[17]

60,8 % stanovništva zaposleno je u sektoru prerađivačke industrije. Drugi najzastupljeniji sektor djelatnosti je trgovina (13,1 %).^[6] Prema strukturi zaposlenih u sektoru prerađivačke industrije, najviše je zaposlenih u granama prozivodnja namještaja (67,3 %) te prerada i prozivodnja drva (17 %), a od ostalih grana ističu se prozivodnja strojeva i uređaja (10,6 %), prozivodnja hrane i pića (2,5 %), prozivodnja metala (2,4 %) te prozivodnja kemikalija i kemijskih proizvoda (1,2 %).^[6]

 

 

Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske zaštitila je sljedeća kulturna dobra i spomenike u Đurđenovcu:^[6][18][19]

• Radnička kolonija (planski građena rezidencijalna četvrt za radnike đurđenovačkih tvornica; stambeni blokovi su građeni u tzv. kolonama (nizovima) s ulicama koje se sijeku pod pravim kutom)
• Vila Neuschloß (reprezentativni primjer secesije iz 1909. godine; vilu okružuje prostrani perivoj engleskoga tipa)
• Činovnički dom (secesijska administrativna palača iz 1910. godine, danas vijećnica i upravno sjedište Općine)
• Vila Leimdörfer (secesijska vila iz 1925. godine s upečatljivim četverokutnim tornjem na zapadnom pročelju)
• Vila Schwertasek (secesijska vila iz 1925. godine)
• Dom kulture s kazališnom dvoranom (reprezentativna secesijska zgrada iz 1921.godine)
• Dječje zabavište (secesijska zgrada iz 1931., namjenski građena kao dječji vrtić, jedna od prvih takvih ustanova u Hrvatskoj i šire)
• Crvena vila (kuća Fenrich-Kremer, izgrađena 1883., jedan od najranijih primjera stambenog Brickstein ekspresionizma na tlu Hrvatske i šire^[20])
• Spomen-grobnica palim antifašističkim borcima (NOB spomenik na Središnjem đurđenovačkom groblju)
• Zgrada parne pilane s originalnim parnim strojem (zaštićeni spomenik industrijske baštine iz 1880. godine; parni je stroj prozivodio besplatnu struju za građane i za javnu rasvjetu, pa je Đurđenovac bio prvo mjesto u Slavoniji i drugo mjesto u Hrvatskoj koje je dobilo električnu struju)

Osim zaštićenih kulturnih i spomeničkih dobara, u gradu se nalazi i nekolicina drugih spomenika i znamenitosti:

• Parna lokomitiva Jung iz 1873., izložena uz šetnicu u Stepinčevoj ulici, popularno zvana Ćiro

•  

  Spomenik poginulim borcima Domovinskoga rata (smješten na trgu dr. Franje Tuđmana)
• Crkva sv. Josipa Radnika iz 1938. (jednobrodna crkva s elementima neogotike; u crkvi se posebno ističu dva lateralna neogotička oltara izrezbarena iz hrastovine)
• Ribnjaci športskog ribolovnig društva "Đurđenovac" s uređenim izletištem

• Rimokatolička crkva Sv. Josipa, sjedište istoimene katoličke župe koja pripada našičkom dekanatu Požeške biskupije. Crkveni god (proštenje) ili kirvaj slavi se 19. ožujka.

  Podrobniji članak o temi: Župa Sv.Josipa Đurđenovac

• Evanđeoska pentekostna crkva Đurđenovac (pastor Oeystein Sandtorv)^[21]

1888. otvorena je prva (privatna) škola u Đurđenovcu.^[22]
Pučka škola otvorena je 1909., a Građanska škola 1925. Do 1965. godine u Đurđenovcu djeluju dvije osnovne škole, Osnovna škola Moše Pijade te Osnovna škola "J. Marinković – Ivo".^[23] Danas u Đurđenovcu djeluju:

• Osnovna škola Josipa Jurja Strossmayera Đurđenovac (sa 6 područnih osnovnih škola),^[6]
• Srednja škola Josipa Kozarca Đurđenovac,
• Dječji vrtić "Jaglac" Đurđenovac.

Kompleks tvorničkih zgrada u Đurđenovcu zaštićeni su objekti industrijske arhitekture. U mjestu djeluje Hrvatska knjižnica i čitaonica Đurđenovac. Posjeduje oko 15000 knjiga i ima tristotinjak članova, otvorena je za sve – od djece vrtićkog uzrasta do umirovljenika. Posjeduje prilično dobru referentnu zbirku i raznoliku građu. Ostatci radničkih kolonija (Radnička ulica, Taninska četvrt) zaštićeni su spomenici industrijske arhitekture. Do 1954. povremeno je izlazio tvornički list "Glasnik", a od 1956. do 1966. "Drvodjelac", potom sve do 1987. "Bilten" kada ponovno počinje izlaziti "Drvodjelac". Glasilo je potpuno ugašeno 1990. Od 2003. povremeno izlazi "Đurđenovački vijesnik".

Neki od značajnijih lokalnih nositelja kulture i organizatora kulturnih zbivanja su:

• Gradska glazba Đurđenovac
• Hrvatska knjižnica i čitaonica Đurđenovac
• KUD Đurđenovac
• Kulturna udruga "Josip Kozarac"
• Udruga mladih "Hools" Đurđenovac
• Društvo "Naša djeca" Đurđenovac
• Udruga "Hrvatska žena" N. Novo Selo – Đurđenovac
• Liga protiv raka "Mimoza" – Đurđenovac

• Helena Buljan, hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica
• Ferdinand Meder, povjesničar umjetnosti, ravnatelj Hrvatskog restauratorskog zavoda
• Hrvoje Nekić, saborski zastupnik (SDP), 2013. – 2015.
• Hermann Rosenberg von Gjurgjenovac, mecena, utemeljitelj jedne od prvih ustanova predškolskog odgoja (Dječje zabavište Hermanna pl. Rosenberga u Đurđenovcu)
• Krešimir Zimonić, umjetnik, karikaturist, animator i crtač stripova
• Zvonko Šarčević, slikar i pisac, pohađao je osnovnu školu u Đurđenovcu
• Ivan Švertasek, slikar i keramičar
• Ignaz Adler, izumitelj pročišćivača vode za električna grijala^[24]
• Mile Nekić, akademski slikar, rođen u Tompojevcima, djetinjstvo provodi u Đurđenovcu;
• Drago Takač, slikar naivac, živi i radi u Đurđenovcu

U Đurđenovcu u sklopu Športsko-rekreacijskog centra (ŠRC) postoje sljedeći športski objekti: dva nogometna igrališta, košarkaško, rukometno i tenisko igralište, boćalište te kuglana. Osim športskih objekata u sklopu kompleksa ŠRC-a, u Đurđenovcu postoje još dva malonogometna terena, rukometno i košarkaško igralište, streljana te športska dvorana. Od ostalih rekreacijskih objekata, u gradu postoji nekoliko teretana i poligon za vježbanje na otvorenom ("Street work-out park"), te ribnjaci za športski ribolov.

 

 

Neke od tradicionalnih lokalnih športskih manifestacija uključuju:

• Radničke športske igre^[25]
• "Đurđenovačke ulice", humanitarni malonogometni turnir^[26]
• Šahovski turnir "Josipovo", povodom Dana općine^[27]
• Memorijalni nogometni turnir povodom Dana pobjede i domovinske zahvalnosti^[28]
• Šaranski kup, turnir u športskom ribolovu^[29]

Nositelji športa u Đurđenovcu su športske udruge i klubovi:

• Nogometni klub Đurđenovac
• Rukometni klub Đurđenovac
• Kuglački klub Đurđenovac
• Malonogometni klub "Antitalenti"
• Malonogometni klub "Pascuum" Đurđenovac
• Šahovski klub
• Športsko ribolovno društvo Đurđenovac
• Streljački klub Đurđenovac
• Teniski klub Đurđenovac
• Planinarsko društvo "Sunovrat", Đurđenovac
  

• Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata Đurđenovac
• Udruga hrvatskih vojnih invalida Domovinskog rata Đurđenovac
• Vatrogasna zajednica Općine Đurđenovac
• Dobrovoljno vatrogasno društvo Đurđenovac 1922.
• Udruga "Toni" Đurđenovac – podrška djeci i obiteljima oboljelih od malignih bolesti
• Matica umirovljenika Hrvatske – Općinska udruga Đurđenovac
• Lovačko društvo "Kuna" Đurđenovac
• Udruga "Znanje i razvoj" Đurđenovac

• Službene stanice Općine Đurđenovac
• Portal Đurđenovca djurdjenovac.com  Arhivirana inačica izvorne stranice od 30. lipnja 2012. (Wayback Machine)
• Osnovna škola "J.J. Strossmayera" Đurđenovac  Arhivirana inačica izvorne stranice od 17. srpnja 2014. (Wayback Machine)
• Srednja škola "Josip Kozarac" Đurđenovac  Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. srpnja 2012. (Wayback Machine)

 

Nedovršeni članak Đurđenovac koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.