Administrativna podjela Crne Gore

Upravna podjela Crne Gore je upravno-prostorna razdioba države Crne Gore, kako je postojala tijekom stoljeća.

Crna Gora je ustrojena po općinama, crnog. opština, bez hijerarhijski viših prostornih jedinica. Danas postoje 24 općine:

Najmlađa općina je Petnjica, ponovo ustrojena u svibnju 2013. godine^[1] (nakon što je bila ukinuta 1957.).^[2]

U Narodnoj Republici Crnoj Gori opstojali su kotarevi, crnog. srez.

Imali su sjedišta na Cetinju, Ivangradu (danas Berane), u Nikšiću, Pljevljima i Titogradu (danas Podgorica).

Kotarevi su ukinuti Zakonom o osnovama društvenog i političkog uređenja Narodne Republike Crne Gore od 22. srpnja 1957., i prestali postojati 1. siječnja 1958. godine.

Podrobniji članak o temi: Upravna podjela Kraljevine Crne Gore

Za Kraljevstva Crne Gore je opstojalo 10 oblasti i 56 kapetanija (1910.).

Do 1921. opstojali su i okruzi, kao niži dijelovi razdiobe.

Početkom Drugoga svjetskog rata na područjima pod nadzorom Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Crne Gore i Boke i partizana opstojalo je i oko 20 seoskih te 15 općinskih narodnooslobodilačkih odbora (NOO), koji su radili u tajnosti. Građanske sporove rješavali su u prvome stupnju seoski NOO-i, a njihova je odluka bila izvršna ako vrijednost spora nije prjelazila 3000 talijanskih lira. Izvršna tijela NOO-a su bila pretežno sačinjena od članova Komunističke partije Jugoslavije, koja se u to doba zalagala za uspostavu Crne Gore kao suverene federalne države u sklopu „nove“ Demokratske Federativne Jugoslavije.

U Beranama je 21. srpnja 1941. osnovan prvi narodnooslobodilački odbor u Novoj Jugoslaviji i Crnoj Gori. Prvi predsjednik odbora je bio protojerej Aleksandar Bojović.^[3]

Početkom travnja 1944. u Crnoj Gori opstoje 11 kotarskih, 50 općinskih i nekoliko stotina seoskih NOO, a opstojalo je još i nekoliko kotarskih te općinskih NOO koji su u ilegali djelovali na zaposjednutomu području.

Nakon rata opstojali su mjesni, općinski i kotarski NOO-i. Broj općinskih i kotarskih NOO-a se temeljem Zakona o područjima srezova i opština u NR Crnoj Gori (»Službeni list NR Crne Gore«, br. 16 od 9. srpnja 1955.) smanjivao do prestanka rada kotareva (1. siječnja 1958.), dok se mjesni NOO-i preoblikuju u mjesne zajednice i njihov se broj povećava.

• Lejlić, Šemsudin. Društveno-ekonomski položaj opštine u političkom sistemu Jugoslavije : doktorska disertacija, Univerzitet u Sarajevu, Fakultet političkih nauka „Veljko Vlahović“, Sarajevo, 1977., (COBISS.BH), (COBISS.CG)
• Šećković, Damjan. Opština – samoupravna i osnovna društveno-politička zajednica, Centar za marksističko obrazovanje Opštinske konferencije Saveza komunista, Titograd, 1982., (COBISS.CG)
• Zakon o uređenju varoškijeh opština : s Pravilnikom varoškijeh opština, 2. izd., Kr. cr. državna štamparija, Cetinje, 1914., (COBISS.CG)
• Đorđević, Vesna (prir.) Pregled promena administrativno-teritorijalne podele kod opština : 1991-2002, Savezni zavod za statistiku, Beograd, 2002., ISBN 86-7479-050-X, (COBISS.CG)

• Sudbena vlast u Crnoj Gori

v • u Crna Gora Simboli i identitet Grb Crne Gore • Zastava Crne Gore • Oj, svijetla majska zoro Zemljopis Administrativna podjela • Gradovi • Klima • Jezera • Planine • Crnogorsko primorje • Boka kotorska • Otoci • Nacionalni parkovi Povijest Prevalitana • Crna Gora do dolaska Slavena • Dukljansko Kraljevstvo • Zetska država • Crnojevića država • Crna Gora pod osmanlijskom okupacijom (1498. – 1697.) • Crna Gora (1516. – 1852.) • Crnogorska država (1852. – 1918.) • Socijalistička Republika Crna Gora • Potres u Crnoj Gori 1979. • Referendum o državnosti Crne Gore 1992. • Republika Crna Gora (1992. – 2006.) • Srbija i Crna Gora • Referendum o neovisnosti Crne Gore 2006. Politika i gospodarstvo Predsjednici • Skupština Crne Gore • Predsjednici Vlade • Hrvatsko-crnogorski odnosi • Hrvati u Crnoj Gori • Crnogorsko-hrvatska granica • Oružane snage • Sudbena vlast • Gospodarstvo • Promet • Turizam • Crnogorska akademija znanosti i umjetnosti • Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti Društvo, kultura i sport Stanovništvo • Crnogorci • Crnogorski jezik • Kultura • Umjetnost • Obrazovanje • Religija • Kršćanstvo • Svjetska baština Crne Gore • Crnogorska kuhinja • Sport • Crna Gora na OI • Crnogorska nogometna reprezentacija • Crnogorska vaterpolska reprezentacija

v • u Crna Gora Simboli i identitet Grb Crne Gore • Zastava Crne Gore • Oj, svijetla majska zoro Zemljopis Administrativna podjela • Gradovi • Klima • Jezera • Planine • Crnogorsko primorje • Boka kotorska • Otoci • Nacionalni parkovi Povijest Prevalitana • Crna Gora do dolaska Slavena • Dukljansko Kraljevstvo • Zetska država • Crnojevića država • Crna Gora pod osmanlijskom okupacijom (1498. – 1697.) • Crna Gora (1516. – 1852.) • Crnogorska država (1852. – 1918.) • Socijalistička Republika Crna Gora • Potres u Crnoj Gori 1979. • Referendum o državnosti Crne Gore 1992. • Republika Crna Gora (1992. – 2006.) • Srbija i Crna Gora • Referendum o neovisnosti Crne Gore 2006. Politika i gospodarstvo Predsjednici • Skupština Crne Gore • Predsjednici Vlade • Hrvatsko-crnogorski odnosi • Hrvati u Crnoj Gori • Crnogorsko-hrvatska granica • Oružane snage • Sudbena vlast • Gospodarstvo • Promet • Turizam • Crnogorska akademija znanosti i umjetnosti • Dukljanska akademija znanosti i umjetnosti Društvo, kultura i sport Stanovništvo • Crnogorci • Crnogorski jezik • Kultura • Umjetnost • Obrazovanje • Religija • Kršćanstvo • Svjetska baština Crne Gore • Crnogorska kuhinja • Sport • Crna Gora na OI • Crnogorska nogometna reprezentacija • Crnogorska vaterpolska reprezentacija