Razgovor:Kurdi

Dana 9. siječnja 2010. znatno sam unaprijedio postojeći članak jer sam detaljno upoznat s tematikom, no s obzirom da prema pravilima Wikipedije nemam pravo vlasništva nad člankom odnosno kako će se u budućnosti mijenjati cjelokupna situacija pa tako i sam članak, odlučio sam napraviti neke osnovne smjernice i savjete za daljnje doprinose kako bi se izbjeglo potencijalno razilaženje u mišljenjima oko specifičnih detalja:

1. Politička korektnost:

Kao što je to slučaj s Balkanom, Levantom ili Kavkazom, i (nejasno definirano) područje Kurdistana također je predmet višestoljetnog sukoba u kojem postoji više kulturoloških struja i svaka ima vlastitu verziju priče: kurdska, turska, armenska, arapska, zapadnjačka, itd. Nije na nama da ovdje raspravljamo ili odlučujemo tko je od njih u pravu ili tko nije, već da uspostavimo nekakvu ravnotežu gledajući situaciju iz neutralne prespektive. Primjer su određene oslobodilačke ili terorističke kurdske političke organizacije:

• Neke od njih službeno same sebe imenuju „demokratskima” (npr. PDKI) dok im narav može biti marksistička.
• Poznata Kurdistanske radničke stranke smatra se „terorističkom” od strane svih država regije u kojoj djeluje, zapadnih sila, NATO-a, EU-a i UN-a, dok ih npr. Rusija (kao članica UN-a) pojedinačno ne klasificira kao takve.
• Dok primjerice Sjedinjene Države smatraju PDKI „terorističkom”, EU ne dijeli takav službeni stav.

U svakom slučaju, karakterizacije kao što su „oslobodilačka grupa” ili „teroristička organizacija” treba izbjegavati već je potrebno navesti tko ih i zašto ih karakterizira takvima. Osobni stav suradnika, EU-a, NATO-a, UN-a pa čak vlade RH treba biti irelevantnim jer se vremenom može promijeniti. Analogno, kada bi citirali izjave naše vlade u članku Gospodarstvo Hrvatske mogli bismo zaključiti da živimo u Hong Kongu. Prije bilo kakve izmjene molio bih da se pročita ako ne cijeli članak onda barem odlomak na kojem se doprinosi jer brzoplete izmjene mogu se odraziti na njegov kontekst.

2. Kredibilitet izvora:

Zbog povijesne i političke kompleksnosti teme, članak ne spada u nešto gdje se doprinosi na temelju pročitanog novinskog članka, bloga ili amaterskog osvrta na internetu, već se prvenstveno treba oslanjati na stručnu literaturu. Osobno sam podijelio citiranu literaturu na četiri dijela: tiskanu stručnu literaturu, istu s vanjskim poveznicama, novinske članke, te organizacije i udruge. Međutim, svaki od njih nosi svoje probleme:

a) Stručna literatura (tiskana i virtualna):
Pod akademski afirmiranom literaturom podrazumijevaju se djela povjesničara i ostalih znanstvenika koji su se specijalizirali za specifične etnojezične, geografske, religijske i druge okvirne značajke kojima pripadaju Kurdi. Dakle, radi se o uglednim iranolozima (po pitanju kulture), dok se povijest sastoji od niza historiografija: osim iranske, tu su i armenska, turska, arapska, ruska, asirska, itd. (svi pripadaju političkoj povijesti tog područja). U članku je implementirana doslovno svaka od njih, a u velikoj većini se ne radi o lokalnoj literaturi već onoj pisanoj na renomiranim zapadnim sveučilištima. Historiografski i ostali tiskani problemi na koje vrijedi upozoriti su:

• Zbog panturkizma i panarabizma u turskoj odnosno arapskoj literaturi mogu se naći tvrdnje kako su Kurdi zapravo „Planinski Turci” odnosno „sjeverni Arapi”. To nije prihvaćeno u svjetskoj znanstvenoj zajednici i ne može biti niti predmetom špekulacija već spada u oblike asimilacije što je spomenuto u tekstu (analogni primjer s Balkana: teorija o „pokatoličenim Srbima”).
• U stručnoj literaturi na hrvatskom jeziku pisanoj u vrijeme bivše Jugoslavije nigdje se ne spominje da je separatizam u Mahabadu zapravo bio produžena ruka SSSR-a (ne treba dvaput pogađati zašto).
• U zadnjih 20-ak godina u američkoj i britanskoj literaturi (nestručne publikacije) može se pronaći niz iredentističkih tvrdnji koje su često politički motivirane. Takve je tako prepoznati jer se npr. ciljano izbjegava klasificiranje Kurda kao iranskog naroda (etnojezična apolitička značajka) već se govori o izravnom indoeuropskom ogranku (kao što su Albanci ili Armenci), ili npr. tvrdnja kako je riječ o „najvećem narodu bez države vlastite”. To jednostavno nije točno jer samo u Indiji postoje narodi Bihari (82 milijuna), Tamili (77 milijuna), Gudžarati (46 milijuna) ili Malayali (36 milijuna). Riječ je o paroli, a one ne spadaju u enciklopediju jer isto vrijedi i za Srbe kao „Pomazanike sv. Save”, Židove kao „Izabrani narod”, Hrvate kao „Predziđe kršćanstva”, itd. Spomenutu parolu o Kurdima više su puta pokušavali progurati na uvodu engleske Wikipedije, no uvijek biva izbačena od strane administratora.
• Kao i brojni drugi narodi, i ekstremni kurdski nacionalisti imaju vlastitu historiografsku mitomaniju. Primjeri su tvrdnje u „autohtonom etničkom podrijetlu” (što nije prihvaćeno kao ni turkijski ili arapski pokušaji asimilacije), zatim povezivanje Kurda sa drevnim Sumeranima (npr. djelo Abdullaha Öcalana), itd. Djelo kurdskog povjesničara Mehrdada Izadya čije je djelo citirano u barem 20-30 navrata ponekad se u stručnim krugovima smatra „nacionalističkom historiografijom” jer on jedini tvrdi kako su drevni Delamiti zapravo bili Kurdi (White i Jongerden, str. 19. i 22.), a skovao je i novi pojam (jazdanizam) kojim je pokušavao objediniti neke nepovezane kurdske religije i sekte. Jedna od web stranica s izrazitom tematikom je Kurdistanica.com koja se predstavlja kao enciklopedija no nemaju akademski kredibilitet. S druge strane, često citirana Enciklopedija Iranica u ovom članku je digitalizirani oblik tiskane stručne literature koja se ne piše u Teheranu već u New Yorku, a autori su joj vodeći iranolozi svijeta (uglavnom europski i američki) - ova napomena je da netko ne pomisli kako je riječ o preferiranju paniranizma.

b) Novinski članci:
Vijesti iz medija koriste se uglavnom za vjerodostojne podatke kakvih još nema u stručnim publikacijama (npr. o lanjskom smaknuću odgovornih za genocid nad Kurdima) ili za neke manje kontroverzne teme (nošnja, glazba, ples, jela i slično). Preporučam izbjegavanje dubokoumnih političkih analiza bilo turskih, kurdskih ili američkih novinara jer tu gotovo uvijek postoji doza pristranosti ili neznanja. Također, savjetujem da se izbjegavaju medijske vijesti kako npr. Condoleezza Rice u New York Timesu „sa zabrinutošću gleda na ljudska prava Kurda u Siriji” ili kako neki iranski general u intervjuu za IRNA-u „optužuje američke obavještajce za sponzoriranje PJAK-a”. Njihova politička prepucavanja kojih ima na pretek valja držati van enciklopedije. S druge strane, u članku je spomenuto da je američki kongresmen Dennis Kucinich na temelju sličnih optužbi prozvao Busha jer to već može biti vjerodostojno (ali i ne mora zbog demokratsko-republikanskih prepucavanja).

c) Organizacije i udruge:
Stranice organizacija i udruga koriste se uglavnom za statističke i službene podatke, te kao i u slučaju novinskih članaka za manje kontroverzne i apolitičke teme. Tvrdnje organizacija za ljudska prava ne moraju uvijek biti dobronamjerne (većina ih je stacionirana u SAD-u i UK-u), niti je potrebno spominjati svaki incident kao što je to slučaj s engleskom Wikipedijom. Naime, tamo specifični odlomci npr. o Turskoj izgledaju ovako: „U travnju 2003. uhićen kurdski aktivist za ljudska prava (...) U siječnju 2006. govor mržnje protiv Kurda na ankarskom radiju (...) U listopadu iste godine policija zatočila dvoje kurdskih prosvjednika”. Takve stvari ne spadaju u enciklopediju jer u protivnom u članku Srbi u Hrvatskoj možemo umjesto o Tesli, Šerbedžiji ili Končaru pričati o „pretučenom mladom Srbinu u Osijeku na dočeku Nove godine” i slično. Takve stvari ne spadaju niti u mogući članak Ljudska prava u Turskoj gdje bi se trebalo govoriti o općenitim pravima (jezik, školovanje, politika), već u nešto kao Dodatak:Popis incidenata i kršenja ljudskih prava u Turskoj. Glede spomenutih organizacija, podaci o vjerodostojnom Saddamovom genocidu nad Kurdima (potvrdio UN) su upotrebljeni.

3. Pisanje kurdskih imena:

S obzirom kako ne postoji utvrđena transliteracija s kurdskih pisama (bedirhan kao modificirano tursko odnosno soranijsko kao modificirano perzijsko), u članku je za kurdska imena uglavnom korišteno fonološko načelo, dok to npr. nije slučaj s turskim ili arapskim toponimima koje sam nastojao prilagoditi. Nažalost, u našoj literaturi gotovo ne postoji ništa o Kurdima, a ako se i nađe neko ime obično je riječ o prijepisu drugih europskih jezika, što je opet najčešće prijepis turskog, arapskog ili perzijskog. Još jedan od problema jest što se sami Kurdi često žale kako se na Zapadu turciziraju njihova imena... Ukratko, ako netko ima bolju ideju, neka slobodno predloži.

4. Cjelovitost članka:

Osobno bi molio suradnike da ne razdvajaju sadržaj teksta u nove članke. Nekom se može doimati kako je članak glomaznog kapaciteta, ali to je zbog velikog broja citiranih izvora za koje prema wikipedijskim pravilima ne postoje ograničenja. S druge strane, količina „korisnog” teksta odgovara duljini kvalitetnijih članaka s naše i ostalih Wikipedija, a svaki odlomak sadrži poveznice na „podrobnije članke” što znači kako se o pojedinačnim temama napisati i puno više. Članak je napravljen da se sve međusobno isprepliće (npr. povijest, jezik i književnost), dok se određeni odlomci poput dinastije Ajubida izravno ne odnose na „Povijest Kurda” već na osnivača te dinastije (Saladina) koji je djelomično kurdskog podrijetla, a to se opet nadovezuje na njihovu kulturu. Također, u članku je korišten jedan novi sustav citiranja pa suradnici ne mogu jednostavno prekopirati odlomak u novi članak već bi pritom morali paziti i na zajedničke fusnote tj. na literaturu kao i izmjenu navođenja istih izvora u čitavom tekstu.

5. Sustav citiranja:

U članku je implementiran jedan novi sustav citiranja koji se do danas koristio isključivo na stranim Wikipedijama i to kod samo stotinjak njih od više milijuna članaka. Na hrvatskoj Wikipediji do sada su se okvirno koristila dva načina citiranja:

• Jedna jedina fusnota u tekstu: <ref>Ivić, Ivo: ''Kurdi'', Školska knjiga, Zagreb, 1999., ISBN X-XXXXX-XXX-X, str. 10.</ref>

Kako bi se spriječilo ponavljanje identičnog izvora na popisu tj. različiti brojevi njihovih fusnota u tekstu, korišten je i drugi način:

• Prva fusnota u tekstu: <ref name="Ivić">Ivić, Ivo: ''Kurdi'', Školska knjiga, Zagreb, 1999., ISBN X-XXXXX-XXX-X, str. 10.</ref>
• Druga fusnota u tekstu: <ref name="Ivić"/>

Međutim, ako primjerice želimo 10. stranicu citirati dvaput plus 11. stranicu jedanput, starim sustavom za ovu potonju jedino rješenje jest kopirati sve navođene podatke osim broja stranice.

Zbog toga stari način nije korišten u tekstu, već isključivo novi koji ne zagušava tekst ponavljanjem istih podataka.

Prvo je na popis citirane literature potrebno sve podatke djela implementirati u sljedeći oblik:

• {{cite book|ref=Ivić1999|last=Ivić|first=Ivo|title=Kurdi|publisher=Školska knjiga|location=Zagreb|year=1999|isbn=X-XXXXX-XXX-X}}

Drugo, fusnote se u tekst sadržaja (za konkretan primjer) umeću na sljedeći naćin:

• Prva fusnota za 10. stranicu: <ref name="Ivić1999">[[#Ivić1999|Ivić, Ivo (1999.)]], str. 10.</ref>
• Druga fusnota za 10. stranicu: <ref name="Ivić1999"/>
• Jedina fusnota za 11. stranicu: <ref>[[#Ivić1999|Ivić, Ivo (1999.)]], str. 11.</ref>

U slučaju da se uz 10. stranicu i 11. stranica želi citirati više puta, potonjoj se dodaje isti princip s "ref name" ali se sadržaj ("Ivić1999") u tom slučaju mora promijeniti u npr. "Ivić1999.10" za desetu odnosno "Ivić1999.11" za citiranu jedanaestu stranicu (važno je da nisu iste). Ovaj princip nije koristan samo za različite brojeve stranica već npr. i za Opće enciklopedije, pa se tako umjesto stranica ("str. 10." i "str. 11.") mogu stavljati i različiti pojmovi iz istih enciklopedija ili rječnika (npr. "I. svezak, Atropatena, str. 87." i "IV. svezak, Kurdi, str. 678."). Na dodatna tehnička pitanja rado ću pomoći. --Orijentolog (razgovor) 16:50, 10. siječnja 2011. (CET)[odgovori]

Molim konstruktivne komentare, savjete i sve ostalo ostavljati ovdje ispod. Hvala. --Orijentolog (razgovor) 16:50, 10. siječnja 2011. (CET)[odgovori]

As a Kurd i thank a lot Croatians who did make this page, very good very beautiful, merci --Alsace38 (razgovor) 15:13, 14. listopada 2012. (CEST)[odgovori]

Ovaj članak je zaista zaslužio da bude nagrađen. --Zeljko (razgovor) 06:11, 15. listopada 2012. (CEST)[odgovori]

yes yes, very good Mersi --Alsace38 (razgovor) 14:11, 21. studenog 2012. (CET)