[go: up one dir, main page]

Prijeđi na sadržaj

Pseudoefedrin

Izvor: Wikipedija

Pseudoefedrin je vrsta tvari koja se može uporabiti za izradu droga ("prekursor"). Uvršten je u Hrvatskoj na temelju Zakona o suzbijanju zlouporabe droga na Popis tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga - Europski klasifikacijski sustav ovisno o mogućnostima zlouporabe, Službeni list Europske unije od 18. veljače 2004. Kemijsko ime po CAS-u je ([S-(R*,R*)]--[1-(methylamino)ethyl]-benzenemethanol), KN oznaka je 2939 42 00, CAS-ov broj je 90-82-4.[1]

Efedrin je optički akitivan. U molekuli postoje 2 kiralna centra, stoga postoje 4 različita stereoizomera - (1R, 2S), (1S, 2R), (1S, 2S) i (1R, 2R). Obično se jedan enantiomerni par ((1R, 2S) i (1S, 2R)) naziva efedrin, dok se drugi ((1S, 2S) i (1R, 2R))) naziva pseudoefedrin.



Legenda

[uredi kôd]
  • Plavo: Jačina djelovanja stimulansa raste prema gore lijevo.
  • Crveno: Jačina djelovanja depresora raste prema dolje desno.
  • Zeleno: Psihodelično djelovanje halucinogena raste prema lijevo, a disocijativno prema desno. Predvidljivost učinka pada prema dolje desno, a potentnost se smanjuje prema dnu.
  • Blijedoružičasto: Takozvani "antipsihotici". Novi kontroverzni dodatak grafikonu.

Podsekcije

[uredi kôd]
  • Bijelo: Preklapanje svih tri glavnih sekcija (Stimulansi, Depresori i Halucinogeni) — Primjer: kanabis ima efekte iz sva tri odjeljka.
  • Magenta (purpurno): Preklapanje Stimulansa (Plavo) i Depresora (Crveno) — Primjer: nikotin ima učinke oba.
  • Cijan (svjetlo plavo): Preklapanje stimulansa (Plavo) i psihodelika (Zeleno) — Glavni psihodelici imaju i stimulirajući učinak.
  • Žuto : Preklapanje Depresora (Crveno) i disocijativa (Zeleno) — Glavni disocijativi imaju depresivni učinak.


Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Narodne novine br. 13 Popis droga, psihotropnih tvari i biljaka iz kojih se može dobiti droga te tvari koje se mogu uporabiti za izradu droga. Broj dokumenta u izdanju: 259; Stranica tiskanog izdanja: 73; Donositelj: Ministarstvo zdravstva Republike Hrvatske; Nadnevak tiskanog izdanja: 6. veljače 2019.; pristupljeno 10. veljače 2020.