Prava tigrica
| Prava tigrica | |
|---|---|
 | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Gljive |
| Koljeno: | Basidiomycota |
| Razred: | Agaricomycetes |
| Red: | Agaricales |
| Porodica: | Amanitaceae |
| Rod: | Amanita |
| Vrsta: | A. excelsa (Fr.) Neville & Poumerat. |
| Dvojno ime | |
| Amanita excelsa | |
| Sinonimi | |
| Amanita spissa (Fr.) Opiz. | |
| Baze podataka | |
Prava tigrica (lat. Amanita spissa ili Amanita excelsa) je vrsta jestive gljive iz porodice Amanitaceae.
- Klobuk prave tigrice je širok od 5 do 15 centimetara, mesnat, sivosmeđe boje, pokriven bijelim bradavičastim ostacima ovoja.
- Listići su gusti, bijeli, dosta široki, u pazušcu.
- Stručak je visok od 10 do 12 centimetara, debeo, pun, bijele boje, na dnu zadebljan, može biti jako produžen, vjenčić je bijel i uočljivo narebran.
- Meso je čvrsto, bijelo i nepromjenjivo, bez mirisa, okus slatkast.
- Spore su bijele, ovalne 8 – 10 x 6 – 7 μm.
U dodiru sa sumpornom kiselinom H2SO4 meso postaje purpurno, s fenolom se oboji vinsko crveno, dok se meso osnove stručka s fenolanilinom najprije oboji vinsko crveno, a zatim prelazi u ljubičasto. S gvajakovom tinkturom meso stručka postaje zelenkasto.
Raste u ljeto i u jesen po svim šumskim putevima u skupinama ili pojedinačno.
Prava tigrica je jestiva samo nakon što se termički obradi, sirova je otrovna. Potreban je izuzetan oprez da se ne zamijeni otrovnom panterovom muharom (lat. Amanita pantherina).[1]
Prava tigrica ima neke primjerke s morfološkim značajkama slične biserki (lat. Amanita rubescens). Međutim, biserka mijenja boju mesa u crvenkastu, što je nepogrešivo odaje. Postoji opasnost od zamjene s panterovom muharom (lat. Amanita pantherina), od koje se bitno razlikuje glatkim rubom klobuka i narebranim vjenčićem. Panterova muhara ima blago narebran rub klobuka i gladak vjenčić, te prstenasto-gomoljasto zadebljanje stručka.
|
- ↑ Romano Božac: "Gljive – morfologija, sistematika, toksikologija", Školska knjiga Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1993.
