[go: up one dir, main page]

Prijeđi na sadržaj

Saborsko

Koordinate: 44°59′N 15°28′E / 44.98°N 15.47°E / 44.98; 15.47
Izvor: Wikipedija
Saborsko
Država Hrvatska
Županija Karlovačka

NačelnikMarko Bićanić (HDZ)
Naselja4 općinska naselja

Površina132,4 km2[1]
Površina središta69,8 km2
Koordinate44°59′N 15°28′E / 44.98°N 15.47°E / 44.98; 15.47

Stanovništvo (2021.)
Ukupno466 [2]
– gustoća4 st./km2
Urbano331
– gustoća5 st./km2

Odredišna pošta47300 Ogulin [3]
Stranicasaborsko.hr

Zemljovid

Saborsko na zemljovidu Hrvatske
Saborsko
Saborsko

Saborsko na zemljovidu Hrvatske

Saborsko je općina u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.

Crkvica Majke Božje od Rozarija ranije a danas Rođenja BDM u Saborskom iz 1726. godine (u obnovi).
Pogled na Saborsko

Zemljopis

[uredi | uredi kôd]
položaj općine Saborsko unutar Karlovačke županije

Župa Saborsko je ličko brdsko mjesto, smješteno u zakrivljenoj dugoj i uskoj kotlini. Vjerojatno je to i najduže selo u Hrvatskoj. Od ulaza, sa strane Plaškog, do kraja Kuselja zaseoka najbližeg Plitvicama, ima 8,7 km. Nadmorska visina mjesta je od 630 do 900 m. 1/4 Saborskog dio je nacionalnog parka Plitvička jezera.

Stanovništvo

[uredi | uredi kôd]

Narodnost:

Godine 1959. u selu je kršteno 81 dijete, 1969. samo 26, 1979. 10 djece, a 1990. petero djece. Godine 1974. župa je imala 1701 (-187) žitelja.

Domovinski rat je rastjerao sve stanovnike Saborskog. U godini 2003. u župi je kršteno sedmero djece.

U posljednje vrijeme postupno se osjeća oporavak i povratak raseljenih Hrvata te gospodarski uspon na temelju turizma i pilanarstva.

Saborsko (općina)

[uredi | uredi kôd]
  • 2001. – 860 (Hrvati – 675, Srbi – 165, ostali – 20)[4]
  • 1991. – 1501 (Hrvati 801, Srbi – 658, ostali 42)
  • 1981. – 2105 (Hrvati – 1086, Srbi – 949, Jugoslaveni – 62, ostali 8 )
  • 1971. – 2753 (Hrvati – 1486, Srbi 1225, Jugoslaveni – 17, ostali 25 )
  • 1961. – 3246
  • 1951. – 3695
  • 1948. – 3898
  • 1931. – 4058

Saborsko (naseljeno mjesto)

[uredi | uredi kôd]
  • 2001. – 666
  • 1991. – 852 (Hrvati – 800, Srbi – 18, ostali – 34)
  • 1981. – 1127 (Hrvati – 1081, Srbi – 38, Jugoslaveni – 4, ostali – 4)
  • 1971. – 1519 (Hrvati – 1476, Srbi – 34, Jugoslaveni – 1, ostali – 8)
  • 1961. – 1832
  • 1951. – 2062
  • 1948. – 2165
  • 1939. – 3352 vjernika + 50 onih koji su živjeli izvan župe. (dr. Mile Bogović)
Godina popisa Općina Saborsko Saborsko sa zaseocima
1857 2087 713
1869 2912 1334
1880 2944 1391
1890 3631 1879
1900 3769 1944
1910 3806 2010
1921 3814 1741
1931 4058 2012
1948 3895 2165
1953 3695 2062
1961 3249 1832
1971 2753 1519
1981 2105 1127
1991 1501 852
2001 860 666
2011 645 472
2021 474 334

Izvor

[uredi | uredi kôd]
  • CD rom: "Naselja i stanovništvo RH od 1857-2001. godine", Izdanje Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
Općina Saborsko: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
2087
2912
2944
3631
3769
3806
3418
4058
3898
3695
3246
2753
2105
1501
860
632
466
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Nastala iz stare općine Ogulin. Od 1857. do 1880. dio podataka sadržan u općini Plitvička Jezera u Ličko-senjskoj županiji. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske
Naselje Saborsko: Kretanje broja stanovnika od 1857. do 2021.
broj stanovnika
713
1334
1391
1879
1944
2010
1741
2012
2165
2062
1832
1519
1127
852
666
462
331
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
Napomena: Od 1857. do 1880. dio podataka sadržan je u naselju Gornji Babin Potok (općina Plitvička Jezera, Ličko-senjska županija). U 1880. iskazano pod imenom Zaborsko. Izvori: Publikacije Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske

Povijest Saborskog

[uredi | uredi kôd]

Saborsko se prvi put, u sačuvanom pisanom vrelu, spominje pod imenom Zaborsko u Modruškom urbaru (lat. urbarium, urob ili urbar), iz 1486. godine, kao jedno od mjesta koje je 1449. godine u posjed dobio hrvatski ban Stjepan Frankopan II. Ozaljski. Mjesto je postojalo i prije, ali velika je vjerojatnost da ga je namjerno naseljavao Frankopan, nakon što je koncem XII. stoljeća dobio u posjed Modrušku županiju.

Modruški urbar svjedoči da je u Zaborskom godine 1486. postojalo 12 naseljenih i 6 i pol opustjelih kmetovskih imanja, frankopanski dvorac, feudalčeva domena i katolička crkva, te da su kmetovi osim vlastelinske morali obrađivati i crkvenu zemlju.

Oslobođenjem Like i pomicanjem osmanske granice ka Drežniku, Izačiću i Cazinu, nastala su povoljnija vremena za ponovno naseljavanje stanovništva krajem 17. i početkom 18. stoljeća.

U Drugom svjetskom ratu četnici su ubili 48 saborčanskih civila, među kojima i sedmero djevojčica i dječaka u dobi od 6 do 14 godina. Ukupan broj žrtava Drugog svjetskog rata je 470-500, najveći broj je stradao na Križnom putu.

Župa Saborsko je također posebna. To je povratnička župa. U Domovinskom ratu branitelji Saborskoga morali su se povući, nakon višemjesečne hrabre obrane svojih domova. JNA i četnici (gotovo 1000 pripadnika paravojnih formacija) su u svom divljačkom napadu s devet vojnih zrakoplova, 43 tenka, desetak haubica i VBR-ova srušili selo, a sve kuće uništili, zajedno sa župnom crkvom.

Spomen obilježje masovne grobnice

Još je grozomorniji bio pokolj starih i nemoćnih, koji nisu uspjeli otići s braniteljima. Stari i nemoćni ubijani su na kućnim pragovima, a potom su bačeni u zajedničku grobnicu blizu župne kuće. Nadbiskup je riječko-senjski Anton Tamarut 4 godine nakon toga pokolja (koji se zbio 12. studenog 1991.) predvodio sprovode u Saborskom za 24 ubijene osobe. To je obavljeno 15. studenog 1995., a zemni ostaci pobijenih Saborčana smješteni su u mjesno groblje. Ukupan broj stradalih u Domovinskom ratu (1991. – 1995.) je 52 osobe.

Župa Saborsko

[uredi | uredi kôd]

Prema popisu blagoslova kuća, 30. i 31. prosinca 2003., u župi sv. Ivana Nepomuka Saborsko u 181 kući živi 465 katolika, od kojih neki još uvijek samo povremeno. Djece u velikoj sagrađenoj školi ima samo 18, što je ipak 100% više nego u prošloj školskoj godini, kada ih je bilo 9. Župom je, nakon oslobođenja Saborskoga 1995. – 1996. iz Josipdola upravljao vlč. Zlatko Sušić, nekoć saborčanski župnik. Tada je za Saborsko brigao Pater Tonči, a potom kao i u Plaškom vlč. Zdenko Skender, a od kolovoza 2003. fra Slavko Antunović i fra Robert Jolić. Župa Saborsko je u sastavu ogulinskog dekanata i Gospićko-senjske biskupije. Obuhvaća naselja Saborsko, Biljevinu, Kuselj i Sertić Poljanu.

Gospodarstvo

[uredi | uredi kôd]

Okolica je bogata šumom, u povijesti i danas. To je glavna označnica načina života Saborčana. Najčešće su se oni bavili šumom, sjekli je i izvlačili, a prije Drugog svjetskog rata u pilanama i u šumi je bilo zaposleno oko 300 radnika.

Nakon rata pilane više ne rade, tadašnje vlasti ih preseljavaju u susjedna pravoslavna sela. To uzrokuje i veliko iseljavanje.

U samom mjestu Saborsko danas radi jedna pilana koja zapošljava desetak ljudi.

Prirodne ljepote i zaštićena područja općine Saborsko

[uredi | uredi kôd]

Bogatstvo i ljepota Saborskog najviše se očituju u netaknutoj šumskoj planinskoj prirodi. Područje obiluje planinskim potocima, jezerima, gustom nezagađenom šumom i nebrojenim vrstama divljih životinja. Kako bi i dalje ostala očuvana, mnoga su područja općine Saborsko zaštićena.

Zaštićena područja

Spomenici i znamenitosti župe Saborsko

[uredi | uredi kôd]
  • Stara župna crkva iz 1726.godine, spomenik kulture nulte kategorije.
  • Župna crkva Sv.Ivana Nepomuka iz 2001. godine u Saborskom.
  • Spomen obilježje masovne grobnice "Ranjena golubica".
  • Funtana (česma) u Saborskom iz 1883. godine.
  • Čorkovo vrilo (česma) u Čorkovoj Uvali

Saborčanski govor

[uredi | uredi kôd]

Kao jedna od posebnosti kulturne i narodne baštine tog kraja može se navesti i specifični govor. Govor pripada zapadnoštokavskom (štokavskom ikavskom) dijalektu, ali je izvorno srednjočakavski ikavsko-ekavski govor u koji su ušle mnoge štokavske riječi, pa se tako izgubila upitna zamjenica ča u korist riječi što, ali su očuvani mnogi čakavski elementi (npr. zamjenica česa=čega kao genitiv od ča), te se alternacija staroslavenskog glasa jat ostvaruje kao e ili i, što je imanentno čakavskim ikavsko-ekavskim govorima, gdje jat ispred dentalnih suglasnika (t, d, s, z, l, r, n) ako iza njih slijede stražnji samoglasnici (a, o, u) ili ako su na kraju riječi, prelazi u e, a u ostalim slučajevima, prelazi u i (npr. sedi-sidim, proliće-leto, svitli-svetlo, bela-bilit). Također su očuvani mnogi arhaični čakavski oblici i riječi (npr. stara mati=baka, Mrtvi godi=Dušni dan, maša=misa, merlin=mrkva, pod=tavan, vanjkuš=jastuk, vaik=uvijek, mujsa=mačka, nafalice=samo radi toga). Samoglasnik o se često zamjenjuje samoglasnikom u, npr. riječi un=on, unda=onda i dr. Česti su dvoglasi uo, ie i ua (npr. puod=pod, lied=led, gluava=glava). Prisutan je velik broj germanizama (npr. cajt=vrijeme, štokrla=stolac bez naslona, britašnik=novčanik), turcizama (npr. čaršaf=plahta, perčin=pletenica, peškir=ručnik) i romanizama (npr. funtana=vrelo, poplanirat=poravnati, škuro=tamno).

Poznate osobe

[uredi | uredi kôd]
  • Josip Krizmanić, šumar, začetnik proizvodnje drvene šimle (šimble) u Saborskom (Kuselj). Prvi koji je napisao knjigu o Saborskom,

Obrazovanje

[uredi | uredi kôd]
  • Područna škola Saborsko s 30-ak učenika

Kultura

[uredi | uredi kôd]
  • Knjižnica

Šport

[uredi | uredi kôd]

Izvori

[uredi | uredi kôd]
  1. Registar prostornih jedinica Državne geodetske uprave Republike Hrvatske. Wikidata Q119585703
  2. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2021. – stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima (hrvatski i engleski). Državni zavod za statistiku. 22. rujna 2022. Wikidata Q118496886
  3. Naselje i odredišni poštanski ured. Hrvatska pošta. Pristupljeno 3. siječnja 2022.
  4. DZS Popis stanovništva 2001.

Vanjske poveznice

[uredi | uredi kôd]

Napomena: tekst preuzet iz ZOV-a, lista ogulinskog dekanata.

Nedovršeni članak Saborsko koji govori o općini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.