Neutronsko zračenje

Neutronsko zračenje je tok brzih neutrona kojima se prema jednadžbi L. de Broglia pridjeljuju valna svojstva. Valna duljina neutrona λ ovisi o impulsu neutrona p:

${\displaystyle \lambda ={\frac {h}{p}}}$

gdje je: h - Planckova konstanta. Ako se umjesto impulsa u jednadžbu uvedu masa neutrona m i njegova kinetička energija E, jednadžba prelazi u oblik:

${\displaystyle \lambda ={\frac {h}{\sqrt {2\cdot m\cdot E}}}}$

Takvim je pristupom omogućeno istraživanje neutrona tehnikama i jednadžbama razvijenima za proučavanje elektromagnetskih valova (interferencija, ogib, spektroskopske tehnike i tako dalje). Neutronsko je zračenje posljedica nuklearnih procesa, sastavnica je zračenja pri procesu fisije u nuklearnim reaktorima. Vrlo lako prodire kroz kemijsku tvar jer nema električni naboj.^[1]

Neutronsko zračenje je roj brzih neutrona, po masi slični protonima. Neutronsko zračenje može biti posljedica nuklearne reakcije. Komponenta je kozmičkog zračenja i zračenja iz nestabilnih teških atomskih jezgri. Vrlo snažno neutronsko zračenje nastaje u nuklearnim reaktorima tijekom nuklearne lančane reakcije jezgri. Energija neutrona kod neutronskih zračenja iznosi od oko 10 MeV pa naniže. Ako se energija neutrona smanji na energije manje od 1 eV, nazivaju se termičkim neutronima.^[2]