Meksički rat za nezavisnost

Meksički rat za nezavisnost
sukob: Borba za neovisnost Latinske Amerike
Spomenik herojima rata za nezavisnost: Ignacio Allende, Miguel Hidalgo i Mariano Jimenez.
Vrijeme 1810. – 1821. Mjesto Meksiko Ishod
Sukobljene strane
Meksički borci za nezavisnost	Španjolsko kolonijalno carstvo
Zapovjednici
Miguel Hidalgo y Costilla José María Morelos Francisco Javier Mina Vicente Guerrero Agustín de Iturbide	Francisco Javier Venegas Ignacio Elizondo Juan Ruiz de Apodaca Félix María Calleja del Rey i dr.
Postrojbe
100,000 dobrovoljci, 23,100 profesionalne snage	17,000
Gubitci
	2,000 poginulih

Meksički rat za nezavisnost dogodio se nakon gotovo tri stoljeća Meksika pod španjolskom kolonijalnom vlašću, stanovnici su počeli zahtijevati neovisnost svoje nacije, zbog vjerskih i političkih razlika u odnosu na španjolsku krunu. U ranom 19. stoljeću taj osjećaj uzeo je maha među elitom u Mexico Cityju, a nakon nekoliko neuspjelih pokušaja, rat je proglašen ujutro 16. rujna 1810. Proglasio ga je svećenik buntovnik Miguel Hidalgo y Costilla u župi Dolores.

Sukob je trajao osam godina i bio je daleko od homogenoga pokreta. Počeo je gotovo kao vjerski rat pokrenut od svećenika. No nedugo nakon toga postao je republikanski rat. Borba za neovisnost bila je i u obliku gerilskoga rata u planinama na jugu. Vješti pukovnik Agustín de Iturbide predvodio je pobunjenike do pobjede i osvajanja Mexico Cityja. Kasnije je bio Agustín de Iturbide bio predsjednik pa car, a autor je i meksičke zastave. Neovisnost je relativno mirno proglašena 27. rujna 1821., iako se formalno priznanje u Španjolskoj dogodilo 28. travnja 1836. godine.

Bivša španjolska kolonija postala je ustavna monarhija pod imenom Katoličko meksičko carstvo, koja će nakon osamostaljenja pokrajina Srednje Amerike, kao i nekih unutarnjih sukoba postati savezna republika.