Loire

Ovo je glavno značenje pojma Loire. Za druga značenja pogledajte Loire (razdvojba).

Loire
rijeka
Položaj
Države	Francuska
Naselja	Orleans, Tours, Angers, Nantes, Saint-Nazaire
Fizikalne osobine
Duljina	1 012 km
Površina porječja	117 001 km2
Istjek
• Prosječni	850 m3
Tok rijeke
Izvor	Središnji masiv
• Nad. vis.	1 408 m
• Koord.	44°50'30"N, 4°13'7"E
Ušće	Atlantski ocean (estuarij)
• Koord.	47°16'12"N, 2°11'4"W
Slijev	atlantski
Ulijeva se u	Atlantski ocean
Pritoci	Arroux, Sarthe, Loir, Mayenne, Allier, Cher, Indre, Vienne, Sèvre Nantaise, Ouette

Loire (u hrvatskim tekstovima i kroatizirano Loara,^[1] francuski izgovor [lwaʁ]; okcitanski: Léger; bretonski: Liger) je svojom dužinom od 1020 km najduža rijeka u Francuskoj. Izvire u planini Cévennes, protječe Središnjim masivom i Pariškom zavalom i kod Saint-Nazairea se ulijeva u Atlantski ocean. U donjem toku je Loire jedna slobodno tekuća rijeka, bez brana koje bi ometale njen prirodni tok. U gornjem toku je od Roannea više puta pregrađivana. Ranije je Loire bila veoma važna vodena prometnica, danas je plovna samo od ušća do Nantesa. Uzvodno od Nantesa njome plove još samo turistički brodovi, koji gostima omogućavaju pogled na bajkovit krajolik i svjetski poznate dvorce uz njenu obalu. Glavni pritoci s desne strane: Arroux, Sarthe s Loirom i Mayenneom; s lijeve: Allier, Cher, Indre, Vienne i Sèvre Nantaise.

Godine 2000. je UNESCO proglasio Loire između gradova Sully-sur-Loire i Chalonnes-sur-Loire svjetskom kulturnom baštinom.

Dolina rijeke Loire između Sully-sur-Loire i Chalonnesa
Svjetska baština – UNESCO
Država
Godina uvrštenja	2000. (24. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	i, ii, iv
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:933

Dana 2. prosinca 2000. god., UNESCO je središnji dio doline rijeke Loire između Maine i Sully-sur-Loire, upisao na popis mjesta svjetske baštine u Europi. Ovo područje obuhvaća i francuske departmane Loiret, Loir-et-Cher, Indre-et-Loire, i Maine-et-Loire. Spomenike je uneskov odbor opisao kao: "izniman kulturni krajolik velike ljepote, koji se sastoji od povijesnih gradova i sela, velikih arhitektonskih spomenika (Châteauxa) i zemljišta koji su kultivirani i oblikovani stoljetnom interakcijom između lokalnog stanovništva i njihovog fizičkog okoliša, jedinstvenog rijeci Loire."

Dvorci (francuski: Châteaux), kojih je više od tri stotine, predstavljaju razvoj graditeljstva od utvrda iz 10. stoljeća do sjajnih palača izgrađenih pola tisućljeća kasnije.

Kad su francuski kraljevi (najprije Franjo I., francuski kralj) započeli gradnju svojih velikih dvoraca u dolini Loire, plemstvo je, ne želeći ili čak ni usudivši se biti daleko od sjedišta moći, slijedilo primjer. Njihova prisutnost u bujnoj i plodnoj dolini Loire počela je privlačiti najbolje arhitekte i dizajnera krajolika. Čak su i nakon vraćanja dvora u Pariz izgradnjom Louvrea i versajske palače, bogati plemići nastavili graditi i dotjeravati dvorce u dolini Loire.

Nakon Francuske revolucije mnogi su stradali, ali su danas većinom obnovljeni i mnogi su otvoreni javnosti kao muzeji ili hoteli, dok su najveći poput Chamborda državni dvorci koji privlače stotine tisuće turista godišnje.

Na popisu su uključeni dvorci koji se nalaze na obalama rijeke Loire, ili na nekoj od njenih pritoka (Maine, Cher, Indre, Creuse i Loir) u zaštićenom području.

Slika	Ime	Lokacija	Rijeka	Koordinate	Bilješke
	Dvorac Amboise	Amboise	Loire	47°14′41″N 0°35′27″E / 47.2447°N 0.5909°E / 47.2447; 0.5909	Dvorac Karla VIII. koji ga obnovlja u renesansnom stilu u 16. st. Franjo I., kralj Francuske, je odrastao u ovom dvorcu, a tu je stanovao i Leonardo da Vinci gdje je i sahranjen.
	Dvorac u Angersu	Angers	Loire	47°16′52″N 0°20′01″E / 47.2812°N 0.3336°E / 47.2812; 0.3336	Anjouvinska utvrda koju je obnovio Filip II., kralj Francuske u 13. st. za svog unuka Luja IX.
	Azay-le-Rideau	Indre-et-Loire	Indre	47°09′16″N 0°16′48″E / 47.1544°N 0.2801°E / 47.1544; 0.2801	Jedan od najranijih primjera francuske renesanse (1515. – 1527.)
	Dvorac Beauregard	Cellettes	Loire	47°17′04″N 1°06′20″E / 47.2845°N 1.1055°E / 47.2845; 1.1055
	Dvorac Blois	Loir-et-Cher	Loire	47°35′08″N 1°19′51″E / 47.5855°N 1.3309°E / 47.5855; 1.3309	U središtu grada Blois; bio je rezidencija više francuskih kraljeva.
	Dvorac Bourdaisiere	Montlouis-sur-Loire	Indre	47°13′16″N 0°06′20″E / 47.2212°N 0.1055°E / 47.2212; 0.1055	Dvorac iz 14. st. je preuredio Franjo I., kralj Francuske, za svoju ljubavnicu. Danas je državni Dom za starce.
	Dvorac Chambord	Loir-et-Cher	Loire	47°36′58″N 1°31′01″E / 47.616°N 1.517°E / 47.616; 1.517	Jedan od najprepoznatljivijih dvoraca na svijetu zbog karakterističnog oblika francuske renesanse.
	Dvorac Châteaudun	Châteaudun	Loire	48°02′29″N 1°11′33″E / 48.0414°N 1.1925°E / 48.0414; 1.1925	Dvorac je građen preko 400 godina (od 12. do 16. st.)
	Dvorac Chaumont	Loir-et-Cher	Loire	47°18′00″N 1°16′22″E / 47.3001°N 1.2729°E / 47.3001; 1.2729	Državni muzej i mjesto održavanja Travanjskog vrtnog festivala
	Dvorac Chenonceaux	Indre-et-Loire	Indre	47°19′30″N 1°04′14″E / 47.3250°N 1.0706°E / 47.3250; 1.0706	Philibert Delorme je dizajnirao jedinstvenu Dvoranu za bal koja poput mosta gleda s obje strane rijeke.
	Dvorac Cheverny	Loir-et-Cher	Loire	47°18′00″N 1°16′22″E / 47.3001°N 1.2729°E / 47.3001; 1.2729	Henrik II., kralj Francuske, je poklonio ovaj dvorac svojoj ljubavnici koja ga je prodala Phillipeu Huraultu koji ga u 17. st. proširuje i uređuje. Još uvijek pripada obitelji i u njemu živi preko 70 lovačkih pasa.
	Dvorac Langeais	Indre-et-Loire	Loire	47°19′29″N 0°24′22″E / 47.3248°N 0.4061°E / 47.3248; 0.4061	Utvrdio ga Rikard I. Lavljeg Srca, u 15. st. obnovio ga Luj XI.
	Dvorac Loches	Loches	Indre	47°04′25″N 0°35′43″E / 47.0737°N 0.5954°E / 47.0737; 0.5954	Utvrdili su ga Henrik II., kralj Engleske, i njegov sin Rikard I. Lavljeg Srca, a u 13. st. ga je osvojio Filip II., kralj Francuske. U 15. st. obnovio ga je Karlo VII., kralj Francuske koji ga je poklonio svojoj ljubavnici. Luj XVI. ga je koristio kao zatvor za zarobljene Engleze. Danas je državni muzej.
	Dvorac Montsoreau	Montsoreau	Loire	47°07′32″N 0°02′04″E / 47.1256°N 0.0344°E / 47.1256; 0.0344	Izgrađen na strateškom mjestu između Chinona i Saumura
	Dvorac Montreuil-Bellay	Montreuil-Bellay	Loire	47°04′48″N 0°05′29″E / 47.0800°N 0.0915°E / 47.0800; 0.0915	Nekad središte srednjovjekovne pokrajine L'Anjou po kojoj su nazvani francuski kraljevi.
	Dvorac Plessis-Bourré	Écuillé	Maine	47°21′37″N 0°19′26″E / 47.3604°N 0.3240°E / 47.3604; 0.3240	Izgrađen za samo pet godina (1468. – 1473.), jedan je od rijetkih dvoraca u kojem se još uvijek živi. U njemu je snimljeno više povijesnih filmova.
	Dvorac Riveau	Lémeré	Indre	47°06′13″N 0°19′24″E / 47.1036°N 0.3233°E / 47.1036; 0.3233	U 15. st. bio je slavan po svojoj ergeli konja koja je poslužila i Ivani Orleanskoj. Danas je najslavniji po čarobnih 12 vrtova.
	Dvorac Saumur	Maine-et-Loire	Loire	47°09′08″N 0°02′32″E / 47.1522°N 0.0421°E / 47.1522; 0.0421	Anjouvinska utvrda koju je obnovio Henrik II., kralj Engleske u 12. st. Za vrijeme Napoleona bila je zatvorom.
	Dvorac Sully-sur-Loire	Sully-sur-Loire	Loiret	47°46′04″N 2°22′31″E / 47.7677°N 2.3752°E / 47.7677; 2.3752	U njemu su slavni bjegunci često tražili sklonište (Mazarin, Voltaire, i dr.).
	Dvorac Talcy	Maine-et-Loire	Loire	47°27′40″N 1°15′50″E / 47.4611°N 1.2640°E / 47.4611; 1.2640	Po predaji, Bartolomejska noć je isplanirana u ovom dvorcu.
	Dvorac Troussay	Cheverny	Cher	47°17′34″N 1°15′10″E / 47.2929°N 1.2528°E / 47.2929; 1.2528	Jedan je od rijetkih dvoraca u kojem živi ista obitelj, još od početka 19. st.
	Dvorac u Usséu	Rigny-Ussé	Indre	47°08′45″N 0°10′22″E / 47.1459°N 0.1728°E / 47.1459; 0.1728	Vjeruje se kako je ovaj dvorac iz 15. st. inspirirao Charles Perraulta da napiše Trnoružicu, a sigurno je bio inspiracija Disneyu za njegov dvorac u Disneylandu.
	Dvorac Valencay	Valencay	Indre	47°09′27″N 1°33′48″E / 47.1576°N 1.5633°E / 47.1576; 1.5633	Izgrađen za obitelj d'Estampes, u 18. st. prodan zloglasnom škotskom bankaru (John Law), a Napoleonu je služio za prijem važnih gostiju.
	Dvorac Villandry	Villandry	Indre	47°12′09″N 0°18′17″E / 47.2026°N 0.3046°E / 47.2026; 0.3046	Izgrađen u 17. st. na mjestu starije utvrde Colombier u kojoj jeFranjo I., kralj Francuske, pregovarao o miru s engleskim kraljem (Rikard I. Lavljeg Srca). Bio je, između ostalog, u posjedu Napoleonovog brata (Joseph Bonaparte).

Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Loire

Portal Francuske – Pristup člancima s tematikom o Francuskoj.

v • u Francuska Simboli i identitet Grb Francuske • Zastava Francuske • La Marseillaise • Marianne • Francuski državni praznik • Galski pijetao Zemljopis Politička podjela Francuske • Francuske regije • Francuski departmani • Prekomorski departmani i regije • Okruzi • Kantoni • Gradovi • Pariz • Klima • Rijeke • Planine • Jezera • Otoci • Nacionalni parkovi • Korzika‎ • Biskajski zaljev • Loire • Seine • Rhône • Provansa • Središnji masiv • Mont Blanc Povijest Apsolutistička kraljevina (843. – 1791.) • Ustavna kraljevina (1791. – 1972.) • Prva Republika (1792. – 1804.) • Prvo Carstvo (1804. – 1814.; 1815.) • Restauracija Burbona (1814. – 1815.; 1815. – 1830.) • Srpanjska Monarhija (1830. – 1848.) • Druga Republika (1848. – 1852.) • Drugo Carstvo (1852. – 1870.) • Treća Republika (1870. – 1940.) • Višijska Francuska (1940. – 1944.) • Privremena vlada (1944. – 1946.) • Četvrta Republika (1946. – 1958.) • Peta Republika (od 1958.) Politika i gospodarstvo Francuski parlament • Francuski senat • Narodna skupština • Premijer • Predsjednik • Elizejska palača • Hrvatsko-francuski odnosi • Hrvati u Francuskoj • Francuzi u Hrvatskoj • Oružane snage • Gospodarstvo • Promet • Automobilska industrija • Turizam • Popis sveučilišta • Sorbonne Université • Putovnica Francuske Društvo, kultura i sport Stanovništvo • Francuzi • Francuski jezik • Kultura • Umjetnost • Arhitektura • Književnost • Kinematografija • Glazba • Obrazovanje • Religija • Kršćanstvo • Katolička Crkva • Svjetska baština u Francuskoj • Francuska kuhinja • Wikipedija na francuskom jeziku • Sport • Francuska na OI • Francuska nogometna reprezentacija • Ligue 1 • Francuska rukometna reprezentacija • Francuska košarkaška reprezentacija • Tour de France • Roland Garros

v • u Svjetska baština u Francuskoj Kulturna dobra (43) Episkopalni grad Albi (2010.) • Rimski i romanički spomenici u Arlesu (1981.) • Kraljevske solane u Arc-et-Senansu (1982.) • Stara jezgra Avignona (1995.) • 23 zvonika Beffroi1) (1999.) • Mjesečeva luka Bordeauxa (2007.) • Katedrala u Bourgesu (1992.) • Klimati i teroari Burgundije (2015.) • Canal du Midi (1996.) • Povijesni grad i utvrda Carcassonne (1997.) • Mediteranski poljoprivredno-pastirski kulturni krajolik Caussesa i Cévennesa (2011.) • Champagne brda, kuće i podrumi (2015.) • Oslikana špilja Chauvet-Pont d’Arc (2014.) • Svjetionik Cordouan (2021.) • Dvorac Fontainebleau s parkom (1981.) • Opatija Fontenay (1981.) • Grande Île i Neustadt u Strasbourgu (1988.) • Arhitektonska djela Le Corbusiera, izniman doprinos modernom pokretu5) (2016.) • Obnovljeno središte Le Havrea (2005.) • Povijesna mjesta u Lyonu (1998.) • Mont Saint Michel i njegov zaljev (1979.) • Katedrala Notre-Dame u Amiensu (1981.) • Katedrala Notre-Dame u Chartresu (1979.) • Notre-Dame, Bazilika Saint-Remi i palača Tau u Reimsu (1991.) • Dolina rijeke Loire između Sully-sur-Loire i Chalonnesa (2000.) • Nica (2021.) • Rimski spomenici u Orangeu uključujući kazalište i slavoluk (1981.) • Pont du Gard (1985.) • Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa 2) (2011.) • Srednjevjekovni trgovački grad Provins (2001.) • Francuski dio puta Svetog Jakova prema Santiago de Composteli3) (1998.) • Vinogradsko područje Saint-Emiliona (1999.) • Opatijska crkva Saint-Savin-sur-Gartempe (1983.) • Obala Seine u Parizu (1991.) • Stanislavov trg zajedno s trgovima Place de la Carrière i Place d'Alliance u Nancyju (1983.) • Taputapuātea6) (2017.) • Vaubanove utvrde (2008.) • Versajska palača (1979.) • Opatija Vézelay s brežuljkom (1979.) • Prapovijesni lokaliteti u dolini Vézère (Lascaux, Cro-Magnon, La Madeleine, Le Moustier) (1979.) • Lječilišni grad Vichy (2021.) • Maison Carrée (2023.) Prirodna dobra (6) Bukove prašume Karpata i drugih područja Europe (2021.) • Chaîne des Puys, tektonska arena rasjeda Limagne (2018.) • Francuski južni teritoriji i mora (2019.)6) • Lagune Nove Kaledonije6) (2008.) • Nacionalni park Réunion6) (2010.) • Zaljev Porto uključujući park prirode Scandola na Korzici (1983.) Mješovita dobra (1) Pireneji-Mont Perdu3) (1997.) Nematerijalna svjetska baština (12) Alençonska čipka, vještina pravljenja (2010.) • Aubussonska tapiserija (2009.) • Cantu in paghjella sekularno i liturgijsko pjevanje s Korzike (2009.) • Compagnonnage, mreža za prenošenje znanja i identiteta (2010.) • Equitation, francuska škola jahanja (2011.) • Fest-noz, festivalno okupljanje zajedničkih tradicionalnih plesova Bretanje (2012.) • Festivali vatre ljetnog suncostaja na Pirenejima3) (2015.) • Karneval u Granvilleu (2016.) • Francuski gastronomski obrok (2010.) • Francuska tradicija crtanja krovišta (2009.) • Maloya6) (2009.) • Gwoka6) (2014.) • Procesija divova i zmajeva1) (208.) • Procesije kostiju Limousina (2013.) • Sokolarstvo 4)(2010.) 1) Zajednička svjetska baština Belgije i Francuske  2) Zajedno s 5 drugih alpskih zemalja  3) Zajednička svjetska baština Francuske i Španjolske  4) Nematerijalna svjetska baština više zemalja  5) Nematerijalna svjetska baština više zemalja  6) Francuski prekomorski posjedi