Bršljan (biljni rod)
| Bršljan | |
|---|---|
 H. helix | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Apiales |
| Porodica: | Araliaceae |
| Potporodica: | Aralioideae |
| Tribus: | Hedereae |
| Rod: | Hedera |
| Baze podataka | |
Bršljan (lat. Hedera), biljni rod iz porodice brestanjevki (Araliaceae) kojemu pripada 17 vrsta[1] vazdazelenih grmastih penjačica. U Hrvatskoj je prisutna samo jedna vrsta Hedera helix, koja je porijeklom iz zapadne Europe, odakle se proširila na ostalu Europu, i dalje po svijetu.
Česta je uz zidove kuća i po napuštenim zdanjima, po kojima se penje i brzo širi. Ukloliko se nema po čemu penjati, puže po tlu. Često se sadi i kao ukrasna biljka. Za bršljan se kaže da može doživjeti i tisuću godina starosti.[2]
Ime roda Hedera dolazi od grčkog hedra (za sjedište, podloga, tlo), jer je korijenom čvrsto pripijen uz tlo.
Bršljan je otrovna, ali i ljekovita biljka. Može narasti do dvadeset metara, a penjući se uvis uza stabla, dosegne visinu i do 30 metara. Listovi su mu kožasti, sjajni, vrlo raznolika oblika. Cvjetovi su žućkasto-zeleni, otrovni, do 5 mm u promjeru. Plod je crna boba, zrije u prolčjeće, a promjera je 8 do 20 mm.[3]
Bio je omiljena ukrasna biljka starih Rimljana.
- Hedera algeriensis Hibberd
- Hedera azorica Carrière, azorski bršljan
- Hedera canariensis Willd., kanarski bršljan
- Hedera caucasigena Pojark.
- Hedera colchica (K.Koch) K.Koch, perzijski bršljan
- Hedera cypria McAll.
- Hedera helix L., engleski bršljan
- Hedera hibernica Poit., irski bršljan
- Hedera iberica (McAll.) Ackerf. & J.Wen
- Hedera maderensis K.Koch ex A.Rutherf.
- Hedera maroccana McAll.
- Hedera nepalensis K.Koch nepalski (himalajski) bršljan
- Hedera pastuchovii Woronow
- Hedera rhizomatifera (McAll.) Jury
- Hedera rhombea (Miq.) Paul, japanski bršljan
- Hedera sinensis (Tobler) Hand.-Mazz.
- Hedera taurica (Hibberd) Carrière
