Anonimna splitska kronika
Anonimna splitska kronika, kronika sačuvana u prijepisu koji se datira u drugu polovicu 16. ili početak 17. stoljeća, a koja se čuvala u fondu knjižnice Fanfogna-Garagnin. Kroniku je pronašao i sačuvao u kodeksu povijesnih zapisa trogirski plemić Petar Lučić (o.1550-1614.), otac znamenitog povjesničara Ivana Lučića (1604.-1679.), nazvanog počasnim imenom otac hrvatske historiografije.
Tekst je zapisan u humanističkoj kurzivi koja se datira u kraj 16. i početak 17. stoljeća, ali nastanak same kronike, sačuvane u tom prijepisu, datira se u 14. stoljeće i srednji vijek, zbog '"barbarske latinštine" te nekih izraza i oblika riječi, a smatra se da je, na osnovu svog sadržaja, nastala u splitskoj sredini. Hrvatski povjesničar Stjepan Gunjača (1909.-1981.) smatrao je da je kronika nešto mlađeg postanka.
Sadržaj kronike nalazi se u sveski i nalazi se na njena prva tri lista naslovljen "O djelima kralja Zvonimira i... nasljednika" (De actibus Zuonimiri regis et... successoribus). Nakon toga dolaze drugi dokumenti, kao bilješka o gradnji trogirske crkvice (Sancta Maria in Plathea). Na drugoj strani četvrtog lista zapisan je Testamentum Quirini Principis Salonae, a nakon toga dolaze dodatne bilješke i latinsko pismo adresirano na dubrovačka nadbiskupa. Na kraju se nalaze talijanske ljetopisne bilješke od 1243. do 1549. godine.[1]
Sveska je činila dio rukopisne građe koju je sakupljao trogirski sakupljač starina, Petar Lučić, a sadržavala je ukupno 10 listova.
Kronika donosi nekoliko važnih informacija iz hrvatske povijesti s kraja 11. stoljeća i početka 12. stoljeća, a obuhvaća razdoblje od kraja vladavine hrvatskog kralja Dmitra Zvonimira (1075.-1089.) do predaje dalmatinskih gradova ugarskom kralju Kolomanu 1107. godine.[1] U kronici je zapisana i legenda o nasilnoj smrti kralja Zvonimira, ali je opisano i razdoblje anarhije nastalo nakon kraljeve smrti. Također, spominje se i sporazumu hrvatskih plemenitih rodova s kraljem Kolomanom te spomen o privilegijama koje su dobili dalmatinski gradovi od ugarskog kralja.[2]
- Morović, Hrvoje, Anonimna splitska kronika, Izdanja Muzeja Grada Splita, svezak 10, Split, 1962.
