[go: up one dir, main page]

Prijeđi na sadržaj

Nabonid

Izvor: Wikipedija
Inačica za tiskanje nije više podržana i može sadržavati pogreške u prikazu. Molimo ažurirajte oznake u pregledniku i rabite funkciju ispisa u pregledniku.
Dodaj infookvir "monarh".
(Primjeri uporabe predloška)
Nabonid na reljefu koji ga prikazuje kako se moli Mjesecu, Suncu i Veneri
Nabonidov cilindar koji opisuje obnovu hrama Sîn, British Museum

Nabonid (akad. Nabû-nāʾid) bio je posljednji kralj Novobabilonskog Carstva koji je vladao od 556. do 539. pr. Kr.[1]

O Nabonidovom podrijetlu se ne zna mnogo. U jednom od svojih zapisa spominje da je bio „skromnog roda“. Majka mu je bila svećenica boga Sina. Na vlast je došao nakon što je ubijen kralj Labaši-Marduk, odnosno dijete kralja Neriglissara. U svojim zapisima je Nabonid spominjao da potječe od Asurbanipala, zbog čega neki povjesničari spekuliraju da je riječ o Asircu, dok drugi smatraju da je riječ o najobičnijoj propagandi.

Tri godine nakon dolaska na vlast, Nabonid je odlučio napustiti Babilon, odnosno otići u oazu Teyma. Iako je zadržao kraljevsku titulu, upravljanje državom je ostavio svom sinu i suvladaru Belšazaru. Motivi Nabonidovog dobrovoljnog izgnanstva iz prijestolnice su predmet rasprave među povjesničarima; najčešće se spominju vjerski razlozi, odnosno Nabonidovo henoteističko štovanje boga Sina, zbog čega je u Babilonu došao u sukob s dominantnim svećenstvom boga Marduka. Nabonidovo izgnanstvo je završilo nakon deset godina kada se vratio u Babilon, najvjerojatnije nezadovoljan Belšazarovim upravljanjem, odnosno zabrinut zbog jačanja susjednog Perzijskog Carstva pod Kirom Velikim.

Kada se Nabonid vratio u Babilon, počeo je veliki projekt preseljavanja božanskih skulptura iz gradova cijelog carstva u prijestolnicu. Povjesničari također špekuliraju što je bio Nabonidov motiv. Neki vjeruju da je uz simboličku zaštitu bogova htio ojačati svoj autoritet, odnosno ohrabriti podanike u Babilonu pred perzijski napad. Dio povjesničara pak smatra kako je Nabonid to učinio iz znatiželje, odnosno iz kolekcionarske strasti. Nabonid je također skupljao brojne povijesne zapise i nastojao prikupiti što više podataka o prošlosti Babilonije i Mezopotamija. Zbog toga se ponekad naziva prvim arheologom u povijesti.

Njegovoj vladavini je došao kraj kada je Kir Veliki napao Babiloniju. Nabonidova vojska je poražena u bitci kod Opisa, a potom su perzijske snage ušle u Babilon, označivši kraj Novobabilonskog Carstva.[2] Nabonid je zarobljen, a antički izvori uključujući Herodota, tvrde da je nakon toga služio Kiru kao savjetnik.

Izvori

  1. Nabonid (Britannica enciklopedija). Inačica izvorne stranice arhivirana 8. prosinca 2016. Pristupljeno 27. svibnja 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
  2. Kirovo osvajanje Babilona, Livius.org. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. prosinca 2016. Pristupljeno 27. svibnja 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)

Vanjske poveznice