Vidi kôd stranice Medvjeđi otok

Nemate dopuštenje za uređivanje ove stranice, iz navedenog razloga:
Your IP address is in a range that has been blocked on all Wikimedia Foundation wikis.
The block was made by ‪Hasley‬. The reason given is Open proxy/Webhost: See the help page if you are affected: .
Start of block: 17:21, 18. prosinca 2022.
Expiry of block: 17:21, 18. prosinca 2025.
Your current IP address is 62.210.136.28. The blocked range is 62.210.0.0/16.
Please include all above details in any queries you make. If you believe you were blocked by mistake, you can find additional information and instructions in the No open proxies global policy.
Otherwise, to discuss the block please post a request for review on Meta-Wiki. You could also send an email to the stewards VRT queue at stewards@wikimedia.org including all above details.
Možete pogledati i kopirati izvorni sadržaj ove stranice.
== Geografija ==
[[Datoteka:Uria_lomvia_2.jpg|mini|Strme litice]]
Medvjeđi otok leži oko 235 kilometara južno od [[Spitsbergen]]a i 397 kilometara od [[Ingøy]]e u kontinentalnoj Norveškoj. Nalazi se u najzapadnijem dijelu Barentsovog mora na Spitsbergenovom plićaku, koja se proteže prema jugu od Spitsbergena i [[Edgeøya|Edgeøye]], čineći dio [[Epikontinentalni pojas|epikontinentalnog pojasa]].

Obris otoka je približan [[trokut]] usmjeren prema jugu s najvećom udaljenošću sjever-jug od 20 kilometara i najvećom udaljenošću istok-zapad od 15,5 kilometara. Površina otoka je 178 kvadratnih kilometara. Južni dio Bjørnøye je planinski, a najviši vrh je [[Miseryfjellet]] na jugoistočnoj obali na oko 536 metara [[Nadmorska visina|nadmorske visine]].

Ostale značajne planine su [[Antarcticfjellet]] na jugoistoku i ''Fuglefjellet'', [[Hambergfjellet]] i [[Alfredfjellet]] na jugozapadu. Sjeverni dio otoka tvori nizinsku ravnicu koja pokriva oko dvije trećine površine.

Postoji nekoliko [[Zaljev|uvala]] s pješčanim plažama i pješčanim dnom, ali ni jedan od njih posebno je dobro zaštićena od vjetra i mora. Osim nekoliko pješčanih [[plaža]], obala je uglavnom strma, s visokim liticama i značajnim znakovima erozije poput špilja i [[obalni toranj|izoliranih stijenovitih stupova]]. Postoje brojna sidrišta i mjesta za slijetanje, kao i mala luka u ''Herwighamni'' na sjevernoj obali.

=== Hidrografija ===
Norveške vladine agencije provodile su [[Hidrografska izmjera|hidrografska istraživanja]] voda Svalbarda tijekom 20. stoljeća. Odgovornost je pala na {{Jezik|no|Norges Svalbard- og Ishavsundersøkelser}} 1928., njegov nasljednik, [[Norveški polarni institut]] od 1948. i [[Norveška hidrografska služba]] od 1984.<ref name="Norskelos">{{Citiranje knjige |title=Den Norske Los – Farvannsbeskrivelse – Sailing Directions, Vol.7: "Arctic Pilot"}}</ref> [[Geodetsko mjerenje]] i kartiranje odgovornosti su Polarnog instituta.

Dubine vode u blizini otoka te na sjeveru i istoku ne prelaze puno 100 metara, ali dubine postaju mnogo veće na jugu, a posebno nekih 56 kilometara (30 nautičkih milja) na zapadu, gdje se kontinentalni pojas spušta u duboku vodu [[Norveško more|Norveškog mora]] i [[Grenlandsko more|Grenlandskog mora]].

Nizina je posuta plitkim slatkovodnim jezerima koja pokrivaju oko 19 kvadratnih kilometara u svemu. Najveće jezero je ''Øyangen'' u središtu otoka i ''Laksvatnet'' na sjeveru. Na jugu, nalazi se jezero ''[[Ellasjøen]]'', koji je svoje ime dobio u čast u ime supruga vođa švedske znanstvene ekspedicije u Svalbardu u [[1920-ih|1920-ih godina]]. Među ostalim jezerima ističu se ''Spælvatnet'', ''Vomma'', ''Helin'', ''Kalven'', ''Lomvatnet'' i ''Hausvatnet''. Nekoliko potoka ulijeva se u ocean, često [[vodopad]]ima duž strmijih dijelova obale. Na Medvjeđem otoku nalaze se [[Ledenjak|ledenjaci]].

=== Klima ===
Ogranak [[Sjevernoatlantska struja|sjevernoatlantske struje]] nosi toplu vodu do Svalbarda, stvarajući klimu mnogo topliju od one u ostalim regijama na sličnoj geografskoj širini. Klima Medvjeđeg otoka je pomorsko-[[Polarna klima|polarna]] s relativno visokim temperaturama tijekom zime. Siječanj je najhladniji mjesec, sa srednjom temperaturom od −8,1 °C tijekom baznog razdoblja 1961–1990). [[Srpanj]] i [[kolovoz]] su najtopliji mjeseci, sa srednjim temperaturama od 4,4 °C.

Posljednjih desetljeća temperature su narasle. [[Oborina]] nema puno, s prosječno 371 mm oborina godišnje u sjevernom nizinskom području. Vrijeme može biti prilično stabilno tijekom ljetnih mjeseci, iako su magloviti uvjeti česti, koji se javljaju tijekom 20% svih dana u srpnju. [[Magla]] se razvija kada topli zrak [[Atlantski ocean|Atlantskog oceana]], dalje od juga, pređe preko hladne vode. Prosječne mjesečne oborine najniže su u svibnju, a najviše u rujnu i listopadu.

Budući da se Medvjeđi otok nalazi na granici između hladne vode polarnog podrijetla i toplije vode Atlantskog oceana, temperature vode unutar nekoliko desetaka nautičkih milja od otoka prilično su promjenjive, ponekad dosežu i 10 °C ljeti. Tijekom zime na obali se razvija [[brzi led]], ali je rijetkost na otvorenom moru oko Medvjeđeg otoka. [[Barentsovo more]] svake godine zimi nosi led do Bjørnøye, ponekad već u listopadu, ali značajna količina leda nije uobičajena prije veljače.

[[Polarna noć]] traje otprilike [[8. studenoga]] do [[3. veljače]], a razdoblje [[Polarni dan|ponoćnog sunca]] otprilike od [[2. svibnja]] do [[11. kolovoza]]. Sa samo 595&nbsp;sati jarkog sunca godišnje, Medvjeđi otok ima najniže prosječne godišnje sunčane svjetlosti u Europi.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.metoffice.gov.uk/media/pdf/o/i/Fact_sheet_No._9_Updated.pdf |title=Archived copy |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304032038/http://www.metoffice.gov.uk/media/pdf/o/i/Fact_sheet_No._9_Updated.pdf |archivedate=2016-03-04 |accessdate=2015-10-13}}</ref>{{Infookvir vrijeme|mjesto=Medvjeđi otok|Lip_sr_maks=4|God_sr_maks=0|God_sr_min=-5|God_obo=371|Sij_sr_maks=-5|Velj_sr_maks=-5|Ožu_sr_maks=-5|Tra_sr_maks=-3|Ožu_sr_min=-11|Sij_obo=30|Srp_sr_maks=7|Kol_sr_maks=6|Ruj_sr_maks=4|Lis_sr_maks=1|Stu_sr_maks=-2|Pro_sr_maks=-4|Sij_sr_min=-11|Velj_sr_min=-11|Svi_sr_maks=0|Tra_sr_min=-8|Ožu_obo=28|Tra_obo=21|Srp_sr_min=3|Kol_sr_min=3|Ruj_sr_min=1|Lis_sr_min=-2|Stu_sr_min=-6|Pro_sr_min=-10|Velj_obo=33|Svi_sr_min=-3|Lip_sr_min=0|Svi_obo=18|Lip_obo=23|Srp_obo=30|Kol_obo=36|Ruj_obo=44|Lis_obo=44|Stu_obo=33|Pro_obo=31|Izvor=[http://sharki.oslo.dnmi.no/portal/page?_pageid=73,39035,73_39049&_dad=portal&_schema=PORTAL ''eKlima''], [https://www.met.no/vaer-og-klima Meteorologisk institutt]}}

=== Biljke i životinje ===
[[Datoteka:Bjoern12.jpg|mini|[[Saxifraga oppositifolia|Ljubičasta saksifraga]] se dobro prilagodila Bjørnøyinoj klimi]]
[[Datoteka:Bjoern9.jpg|mini|[[Miseryfjellet]], najviši vrh s 536 metara]]
Medvjeđi otok bio je mjesto pionirske ekološke studije [[Victor Summerhayes|Victora Summerhayesa]] i [[Charles Sutherland Elton|Charlesa Eltona]] početkom 1920-ih, koja je proizvela jedan od prvih dijagrama [[Hranidbeni lanac|prehrambenih lanaca]]. Na otoku raste malo biljaka, flora se uglavnom sastoji od [[mahovine]] i neke skorbutne trave, ali nema drveća.

Jedini autohtoni kopneni [[sisavci]] su nekoliko [[Arktička lisica|arktičkih lisica]]. Unatoč imenu, Medvjeđi otok nije stalno prebivalište [[Polarni medvjed|polarnih medvjeda]], iako mnogi zimi stižu s rastućim čoporom leda. Povremeno će medvjed zaostajati kad se led povuče u proljeće i zadržati se tijekom ljetnih mjeseci.<ref name="Arsaether">{{Citiranje novina |last=Årsæther |first=Jan |title=Isbjørnfamilie fanget på Bjørnøya ("Polar bear family trapped on Bear Island") |date=27. srpnja 2004. |publisher=TV2 (Norway) |url=http://pub.tv2.no/TV2/nyhetene/article258155.ece |access-date=24. prosinca 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20040810143328/http://pub.tv2.no/TV2/nyhetene/article258155.ece |archive-date=10. kolovoza 2004.}}</ref> Štoviše, populacija ''[[Polarni medvjed|Ursus maritimus]]'' genetski je različit skup polarnih medvjeda povezanih s regijom [[Barentsovo more|Barentsovog mora]].<ref>C. Michael Hogan (2008) [http://globaltwitcher.auderis.se/artspec_information.asp?thingid=36084 ''Polar Bear: Ursus maritimus'', Globaltwitcher.com, ed. Nicklas Stromberg] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081224205716/http://globaltwitcher.auderis.se/artspec_information.asp?thingid=36084|date=December 24, 2008}}</ref>

Prstenasti i bradati tuljan, plijen bijelog medvjeda, žive u vodama blizu Bjørnøye, ali nekadašnji [[morževi]] danas su postali gosti. Slatkovodna jezera na Medvjeđem otoku dom su nekim vrstama arktičkih riba poput [[Arktički čar|arktičkog čara]].<ref name="Omalley 2019">{{Citiranje časopisa |author=O'Malley |first=Kathleen G. |title=Characterizing neutral and adaptive genomic differentiation in a changing climate: The most northerly freshwater fish as a model |year=2019 |journal=Ecology and Evolution |volume=9 |issue=4 |pages=2004–2017}}</ref>

==== Ptice ====
[[Datoteka:3puffins.jpg|mini|Tupik.]]
Jedine kopnene ptice su snježne strnadice i kamenjari, ali otok je bogat morskim pticama koje se gnijezde na južnim liticama. Ostale vrste posjećuju otok tijekom sezonske [[Seoba ptica|migracije]] između sjevernih otoka Svalbarda i kopnene Europe.

Medvjeđi otok je [[BirdLife International]] prepoznao kao [[važno područje za ptice]] (''Important Bird Area'', IBA). Podržava uzgojne populacije [[Burnjak|sjevernih burnjaka]] (50 000–60 000 parova), ljubičastih pješčara, crvenih falaropa (10 parova), [[Sjeverni galeb|sjevernih galebova]] (2000 parova), [[Troprsti galeb|troprstih galebova]] (100 000 parova), [[Njorke|malih njorki]] (10 000–100 000 parova), [[Sjeverni gnjurac|sjevernih gnjuraca]] (50 000 parova) i dr. Također podržava migracijske populacije gusaka i dugorepih patki.<ref name="bli">{{Citiranje weba |url=http://www.birdlife.org |title=Bjørnøya (Bear Island) |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070630122358/http://www.birdlife.org/ |archivedate=30. lipnja 2007. |year=2013 |work=Important Bird Areas factsheet |publisher=BirdLife International |accessdate=2013-08-22}}</ref>
Vrati se na Medvjeđi otok.
Dobavljeno iz "https://hr.wikipedia.org/wiki/Medvjeđi_otok"