Mdina: razlika između inačica
m →Povijest: popravak godina |
m →Povijest: wikipoveznice u godinama |
||
| Redak 69: | Redak 69: | ||
== Povijest == |
== Povijest == |
||
[[Image:Malta Mdina BW 2011-10-05 12-41-38.JPG|left|thumb|Katedrala sv. Pavla]] |
[[Image:Malta Mdina BW 2011-10-05 12-41-38.JPG|left|thumb|Katedrala sv. Pavla]] |
||
Mdinu su naselili i vjerojatno prvi put utvrdili Feničani oko 700. pr. Kr. Grad su zvali ''Maleth''.<ref>http://www.edrichton.com/MdinaHistory.htm History of Mdina</ref> Grad se nalazi na dobrom strateškom mjestu na jednom od najviših područja na Malti s maksimalnom udaljenošću od mora. Za vrijeme [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] Malta postaje municipium, a rimski guverner je sagradio svoju palaču upravo u Mdini. Prema tradiciji apostol [[Sveti Pavao]] je neko vrijeme proveo u gradu nakon njegovog brodoloma na Malti. Gradska arhitektura najviše predstavlja fatimidsko razdoblje koji je započeo [[999]] |
Mdinu su naselili i vjerojatno prvi put utvrdili Feničani oko 700. pr. Kr. Grad su zvali ''Maleth''.<ref>http://www.edrichton.com/MdinaHistory.htm History of Mdina</ref> Grad se nalazi na dobrom strateškom mjestu na jednom od najviših područja na Malti s maksimalnom udaljenošću od mora. Za vrijeme [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] Malta postaje municipium, a rimski guverner je sagradio svoju palaču upravo u Mdini. Prema tradiciji apostol [[Sveti Pavao]] je neko vrijeme proveo u gradu nakon njegovog brodoloma na Malti. Gradska arhitektura najviše predstavlja fatimidsko razdoblje koji je započeo [[999.]] i trajalo sve do normanskog osvajanja Malte [[1091.]] godine. Normani su izgradili debele utvrde i proširili jarak. Time je grad odvojen od obližnjeg Rabata. |
||
Malta je 1530. prešla u ruke [[ivanovci|vitezova ivanovaca]]. U Mdini je održavana ceremonija u kojoj je svaki Veliki meštar položio zakletvu o zaštiti [[Malta#Otoci|Malteškog otočja]] i prava podanika. Nakon jakog potresa 1693., u gradsku arhitekturu uveden je [[barok]]. Malteški vitezovi obnovili su katedralu prema nacrtima malteškog arhitekta Lorenza Gafe. Mnoge duge važne građevina također su obnovljene u to vrijeme. |
Malta je 1530. prešla u ruke [[ivanovci|vitezova ivanovaca]]. U Mdini je održavana ceremonija u kojoj je svaki Veliki meštar položio zakletvu o zaštiti [[Malta#Otoci|Malteškog otočja]] i prava podanika. Nakon jakog potresa 1693., u gradsku arhitekturu uveden je [[barok]]. Malteški vitezovi obnovili su katedralu prema nacrtima malteškog arhitekta Lorenza Gafe. Mnoge duge važne građevina također su obnovljene u to vrijeme. |
||
Inačica od 29. ožujka 2021. u 12:48
| Mdina | |
|---|---|
| Il-Kunsill Lokali tal-Imdina Città Notabile | |
| Nadimak: Città Notabile | |
| Država |  Malta |
| Vlast | |
| • Gradonačelnik | Peter Dei Conti Sant Manduca (PN) |
| Površina | |
| • Ukupna | 0,9 km² |
| Koordinate | 35°59′N 14°24′E / 35.983°N 14.400°E |
| Stanovništvo (2005.) | |
| • Entitet | 278 (308,9 stanovnika/km²) |
| Vremenska zona | CET (UTC+1) |
| • Ljeto (DST) | CEST (UTC+2) |
 | |
 Položaj Mdine na Malti | |
Mdina, Città Vecchia, ili Città Notabile je stari glavni grad Malte. Mdina je srednjovijekovni grad okružen zidinama, a nalazi se na brdu u središtu otoka. Mdinu obično zovu „tihi grad“. Ovaj stari utvrđeni grad graniči s mjestom Rabat, što na arapskom znači „predgrađe“.
Povijest
Mdinu su naselili i vjerojatno prvi put utvrdili Feničani oko 700. pr. Kr. Grad su zvali Maleth.[1] Grad se nalazi na dobrom strateškom mjestu na jednom od najviših područja na Malti s maksimalnom udaljenošću od mora. Za vrijeme Rimskog Carstva Malta postaje municipium, a rimski guverner je sagradio svoju palaču upravo u Mdini. Prema tradiciji apostol Sveti Pavao je neko vrijeme proveo u gradu nakon njegovog brodoloma na Malti. Gradska arhitektura najviše predstavlja fatimidsko razdoblje koji je započeo 999. i trajalo sve do normanskog osvajanja Malte 1091. godine. Normani su izgradili debele utvrde i proširili jarak. Time je grad odvojen od obližnjeg Rabata.
Malta je 1530. prešla u ruke vitezova ivanovaca. U Mdini je održavana ceremonija u kojoj je svaki Veliki meštar položio zakletvu o zaštiti Malteškog otočja i prava podanika. Nakon jakog potresa 1693., u gradsku arhitekturu uveden je barok. Malteški vitezovi obnovili su katedralu prema nacrtima malteškog arhitekta Lorenza Gafe. Mnoge duge važne građevina također su obnovljene u to vrijeme.
Danas su većina palača u Mdini domovi lokalnog stanovništva. U gradu je živjeti dozvoljeno samo malom broju stanovnika, a također je ograničen i broj vozila.
Glavne ulice u gradu
- Misraħ il-Kunsill Ċittà Notabile (Notabile City Council Square)
- Pjazza San Pawl (St Paul Square)
- Pjazza San Publiju (St Publius Square)
- Pjazza ta' l-Arċisqof (Archbishop Square)
- Pjazza Tas-Sur (Bastion Square)
- Pjazzetta Beata Marija Adeodata Pisani (Blessed Maria Adeodata Pisani Square)
- Triq Inguanez (Inguanez Street)
- Triq is-Sur (Bastion Street)
- Triq San Pawl (St Paul Street)
- Triq Santu Rokku (St Roch Street)
- Triq Villegaignon (Villegaignon Street)
- Engleski nazivi u zagradama
Reference
- ↑ http://www.edrichton.com/MdinaHistory.htm History of Mdina