Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, jest srednjoevropska država koja graniči s Njemačkom na zapadu, Češkom i Slovačkom na jugu, Ukrajinom i Bjelorusijom na istoku, te Litvanijom, Rusijom (tj. ruskom teritorijom Kaliningradska Oblast) i Baltičkim morem na sjeveru.
| Republika Poljska Rzeczpospolita Polska |
||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
| Uzrečica: nema | ||||||
| Himna: Mazurek Dąbrowskiego (poslušaj) |
||||||
 Položaj Poljske
|
||||||
| Glavni grad | Varšava 52°13′N 21°02′E / 52.217°N 21.033°E |
|||||
| Službeni jezik | poljski | |||||
| Državno uređenje | Republika | |||||
| Andrzej Duda | ||||||
• Premijer |
Donald Tusk | |||||
| Zakonodavstvo | ||||||
| Nezavisnost | ||||||
• Priznato |
11. novembar 1918. | |||||
| Površina | ||||||
• Ukupno |
312.696 km2 (69.) | |||||
| 3,07 | ||||||
| Stanovništvo | ||||||
• Ukupno |
 38,386,000 (Procjena 2019)[1] (34.) |
|||||
• Gustoća |
123/km2 | |||||
| BDP (PKM) | Procjena 2020 | |||||
• Ukupno |
 $1.353 milijardi[2] |
|||||
| $35,651[2] |
||||||
| Gini (2018) | 27.8 |
|||||
| HDI (2018) | 0.872[3] (visok) |
|||||
| Valuta | Zlot (PLN) (100 groša) | |||||
| Vremenska zona | CET (UTC+1) - ljeti CEST (UTC+2) |
|||||
| Topografija | ||||||
| Rysy 2 473 m |
||||||
| Visla 1 047 km |
||||||
| Pozivni broj | +48 | |||||
| Internetska domena | .pl | |||||
S ukupnom površinom od 312.696[4][5] km2, 69. je najveća država na svijetu i 9. najveća u Evropi. Prema podacima iz 2008. godine, u Poljskoj je živjelo nešto više od 38,5 miliona stanovnika po čemu je 34. država svijeta, 8. najmnogoljudnija država Evrope. Unitarna je država, podijeljena na 16 administrativnih jedinica prvog nivoa, tj. vojvodstava.
Od početka tranzicije ka tržišnoj ekonomiji, ranih 1990-ih, Poljska je dostigla visok plasman po pitanju Indeksa ljudskog razvoja kao i postepeni pomak po pitanju ekonomske slobode. Demokratska je zemlja sa naprednom visokorazvijenom ekonomijom i vrlo visokim životnim standardom. Osim toga, zemlju posjećuje gotovo 16 miliona turista svake godine (2013.), što je čini jednom od najposjećenijih zemalja u svijetu. Šesta je po veličini ekonomija u Evropskoj uniji kao i jedna od najbrže rastućih ekonomija na svijetu. Prema Globalnom indeksu sigurnosti za 2014. godinu, Poljska je bila jedna od najsigurnijih država za živjeti na svijetu.
Glavni i najveći grad države je Varšava.
Članica je Evropske unije, NATO-a i mnogih drugih međunarodnih organizacija.
Etimologija
urediIme Polska, koje se pojavljuje sredinom 10. vijeka, dolazi od drevnog slavenskog plemena Polanie ("oni koji žive na polju", doslovno Poljaci), koje se naselilo u nizinama između Odre i Visle, počevši od sredine 6. vijeka.[6] Izvor naziva Polanie dolazi iz praslavenske riječi pole (polje).[6] U nekim jezicima, poput mađarskog, litvanskog, perzijskog, ruskog i turskog, ime države je izvedeno od Ljaha koji su boravili na krajnjem jugoistočnom rubu današnje Malopoljske.[6] Njihovo ime također potječe od staropoljske riječi lęda (otvoreno zemljište ili ravnica).[6]
Historija
urediHistorija Poljske počinje dolaskom Slavena i uspostavljanjem stalnih naselja tokom ranog srednjeg vijeka. Knez Mješko I, osnivač dinastije Pjast, se smatra de facto tvorcem poljske države nakon pokrštavanja 966. godine. Kneževina Poljska je postala srednjevjekovno kraljevstvo tokom vladavine njegovog sina Boleslava I. Vladavina najuspješnijeg kralja iz dinastije Pjast, Kazimira III Velikog, je označila period ekonomskog prosperiteta i teritorijalne ekspanzije. Vladavina Jagelonske dinastije od 14. do 16. stoljeća je donijela bliske veze sa Velikom Kneževinom Litvanijom, što je doprinijelo kulturnoj renesansi i teritorijalnom proširenju koje je kulminiralo uspostavljanjem Poljsko-litvanske unije 1569. godine.
Na svom početku, Poljsko-litvanska unija je bila u mogućnosti da održi nivo prosperiteta postignut tokom vladavine Jagelonske dinastije preko izuzetno sofisticirane plemenske demokratije. Od sredine 17. stoljeća, nakon razornih ratova i pogoršanja političkog sistema došlo je do perioda pada moći. Nakon značajnih unutrašnjih reformi koji su uvedeni krajem 18. stoljeća, posebno Ustava 3. maja 1791. godine, došlo je do stabilizacije unije. Kako ne bi dozvolili dalje jačanje Poljsko-litvanske unije, nakon niza invazija poljsku teritoriju su 1795. godine podijelili Rusko carstvo, Kraljevina Pruska i Habsburška monarhija. Od 1795. do 1918. godine, nezavisna Poljska država nije postojala, osim snažnih pokreta poljskog otpora. Nakon neuspjeha posljednje vojne pobune protiv Ruskog carstva u januaru 1863. godine, poljaci su sačuvali svoj identitet preko obrazovnih inicijativa kako bi modernizovali privredu i društvo. Prilika da povrate nezavisnost se ostvarila tek nakon Prvog svjetskog rata, kada su ove tri imperijalne sile fatalno oslabile nakon gubitka rata i revolucije.
Druga Poljska republika, osnovana 1918. godine, je postojala kao nezavisna država do 1939. godine kada su je nacistička Njemačka i SSSR uništile tokom invazije početkom Drugog svjetskog rata. Tokom nacističke okupacije Poljske između 1939. i 1945. godine stradali su milioni poljskih građana. Poljska vlada u egzilu je doprinijela savezničkoj pobjedi kroz sudjelovanje mnogih poljaka u vojnim kampanjama na istočnim i zapadnim frontovima. Napredak sovjetskih snaga prema zapadu 1945. godine je natjerao nacističke njemačke snage da se povuku iz Poljske, što je dovelo do uspostavljanja komunističke satelitske države poznate kao Narodna Republika Poljska. Do kasnih 1980.-ih, reformski pokret Solidarnost je izvršio mirnu tranziciju Poljske sa komunističke države na kapitalistički ekonomski sistem i liberalnu parlamentarnu demokratiju. Ovaj proces je rezultirao stvaranjem Treće Poljske republike 1989. godine.
Poljska je 1999. godine ušla u NATO savez, a pridružila se Evropskoj uniji 1. maja 2004.
Geografija
urediPoljska jest država u Srednjoj Evropi. Zauzima površinu od 312.679 km2 i po površini je 69. država svijeta. Najveći dio države zauzima poljska ravnica, koja se prostire od Baltičkog mora na sjeveru do Karpata na jugu. Na sjeveru, Poljska posjeduje dvije prirodne luke, veću u blizini grada Gdańska i drugu na krajnjem sjeverozapadu, u blizini grada Szczecina i poljsko-njemačke granice.
Sjeveroistočni dio Poljske je poznat kao Mazursko-jezerski distrikt, sa oko 2.000 jezera, gusto obrastao šumom i rijetko naseljen. Južno od ovog distrikta, centralnim dijelom države prostire se poljska ravnica, do Sudeta na jugozapadu (poljsko-češka granica) i Karpata na jugu i jugoistoku (na granici sa Slovačkom i Ukrajinom). Centralna ravnica je formirana erozijom ledenjaka tokom pleistocenskog ledenog doba.
Dijeli kopnenu granicu sa sljedećim državama: Bjelorusija (418 km), Češka (796 km), Njemačka (467 km), Litvanija (104 km), Rusija (preko Kalinjingradske oblasti u dužini od 210 km), Slovačka (541 km) i Ukrajina (535 km). Pomorska je država i izlazi na sjeveru na Baltičko more.
Poljski reljef sastoji se gotovo isključivo od sjevernoevropske nizine s prosječnom nadmorskom visinom od 173 m, dok su na jugu Sudeti i Karkonosze), te Karpati i Tatra, gdje je najviši vrh Poljske, Rysy (2,499 m). Kroz nizinu teče nekoliko velikih rijeka - Visla, Odra i Varta. Poljska ima oko 9.300 jezera, uglavnom na sjeveru zemlje. Mazurija je najveće i najposjećenije jezersko područje u Poljskoj. Najveći gradovi su: Varšava, Kraków, Gdańsk, Poznań, Szczecin, Wroclaw. Osim njih, tu su i Babsk, Dziecinów, Jastrzębie-Zdrój, Jeruzal, Końskowola, Kurov, Padniewko, Sopot, Svjetohlovice, Tenczynek, Wieluń.
Topografija
urediPoljska se prostire 876 kilometara u pravcu sjever-jug i 689 kilometara od istoka ka zapadu. Prosječna nadmorska visina iznosi 173 metara, a samo 3% poljske teritorije, uz južnu granicu, je iznad 500 metara nadmorske visine. Najviši vrh je Rysy, koja se uzdiže 2.499 metara iznad mora a nalazi se 95 kilometara južno od Krakova, unutar planinskog masiva Tatri. Oko 60 km 2 poljske teritorije, duž obale Gdanjskog zaliva, se nalazi ispod nivoa mora.
Statistika
uredi- površina - 312.679 km2, poređenja radi nešto manja od američke savezne države New Mexico
- granice: kopnena 3.511 km i pomorska granica 439 km
- Graniči sa: Bjelorusija (418 km), Češka (796 km), Njemačka (467 km), Litvanija (104 km), Rusija (210 km), Slovačka (541 km) i Ukrajina (535 km)
- najniža tačka Raczki Elbląskie - 1,8 m ispod nivoa mora
- najviša tačka Rysy - 2.499 m iznad nivoa mora
Klima
urediPoljska ima umjerenu klimu s hladnim, kišovitim i relativno oštrim zimama, te blagim ljetima s čestim pljuskovima.
Vlada
urediSadašnji ustav Poljske donesen je 1997. godine.
Predsjednik države bira se na općim izborima svakih pet godina. On je šef države, najviši predstavnik zemlje u domaćim i međunarodnim pitanjima, te vrhovni zapovjednik oružanih snaga. Ima ovlasti da pod određenim okolnostima raspusti zakonodavna tijela i raspiše nove izbore.
Predsjednik vlade predsjeda Vijećem ministara, koje izvršava odluke zakonodavnih tijela. Predsjednika vlade imenuje predsjednik države uz odobrenje parlamenta, a najčešće je to vođa većinske stranke. Članove Vijeća ministara imenuje donji dom parlamenta.
Parlament ili Narodna skupština (Zgromadzenie Narodowe) ima Donji dom (Sejm) s 460 zastupnika i Senat (Senat) sa 100 zastupnika. Zastupnici se biraju svake četiri godine, većinskim sistemom glasanja po pokrajinama. Ustav kaže da manjine imaju dva zastupnička mjesta, te da stranke moraju imati barem 5% ukupnog broja glasova da bi ušle u parlament.
Glavne grane sudstva su Vrhovni sud (Sąd Najwyższy), čije suce imenuje predsjednik države na preporuku Državnog sudbenog vijeća na neograničeno vrijeme, i Ustavni sud (Trybunał Konstytucyjny), čije suce bira Sejm na mandat od devet godina.
Politička podjela
urediPoljska se dijeli na 16 upravnih područja, vojvodstva (województwa, jednina województwo):
- Velikopoljsko (Wielkopolskie)
- Kujavsko-pomeransko (Kujawsko-Pomorskie)
- Malopoljsko (Małopolskie)
- Lodzko (Łódzkie)
- Donjošlesko (Dolnośląskie)
- Lublinsko (Lubelskie)
- Lubusko (Lubuskie)
- Mazovjecko (Mazowieckie)
- Opolsko (Opolskie)
- Potkarpatsko (Podkarpackie)
- Podlasko (Podlaskie)
- Pomeransko (Pomorskie)
- Svetokriško (Świętokrzyskie)
- Šlesko (Śląskie)
- Varminsko-mazursko (Warmińsko-Mazurskie)
- Zapadnopomeransko (Zachodniopomorskie)
Gradovi
uredi| Grad | Broj stanovnika (2006.) | Vojvodstvo | |
|---|---|---|---|
| 1. | Varšava | 1.697.596 | Mazovjecko vojvodstvo |
| 2. | Łódź | 767.628 | Łódźsko vojvodstvo |
| 3. | Kraków | 756.629 | Malopoljsko vojvodstvo |
| 4. | Wrocław | 635.932 | Donjošlesko vojvodstvo |
| 5. | Poznań | 567.882 | Velikopoljsko vojvodstvo |
| 6. | Gdanjsk | 458.053 | Pomeransko vojvodstvo |
| 7. | Szczecin | 411.119 | Zapadnopomeransko vojvodstvo |
| 8. | Bydgoszcz | 366.074 | Kujavsko-pomeransko vojvodstvo |
| 9. | Lublin | 354.967 | Lublinsko vojvodstvo |
| 10. | Katowice | 317.220 | Šlesko vojvodstvo |
Privreda
urediPrije 2. svj. rata, privreda je uglavnom ovisila o poljoprivredi. Za vrijeme komunizma uvedena je sovjetska planska ekonomija s naglaskom na industriji. Krajem 1970-ih došlo je do velikih privrednih problema, zbog kojih je dijelom i propao komunizam.
Kad je pobijedila demokratija, uvedene su reforme radi prelaska na slobodno tržište. Nakon početne krize, privreda je ravnomjerno rasla, kao i privatizacija i strane investicije.
Strukturne promjene zdravstva, obrazovanja, penzijskog sistema i državne uprave izazvale su znatne porezne pritiske.
Bruto domaći proizvod stalno je rastao od 1993. do 2000. uz kraće usporavanje u 2001-2002. Približavanje članstva u Evropskoj Uniji opet je potaklo privredu, koje je u 2003. poraslo za 3,7%.
Stanovništvo
urediStanovništvo Poljske je najgušće na jugu, a najrjeđe na sjeverozapadu i sjeveroistoku zemlje.
63% ljudi živi u gradovima (podatak iz 2001. godine). 42 grada imaju više od 100.000 stanovnika, a 6 gradova više od 500.000.
Poljska je nekad obuhvatala teritoriju na kojoj je živjelo mnogo naroda, različitih kultura i vjera. Drugi svjetski rat i teritorijalni pomak na zapad homogenizirali su stanovništvo. Danas Poljaci čine 98% stanovnika, a glavne manjine su Nijemci, Ukrajinci i Bjelorusi.
Poljski, koji spada u zapadnu granu slavenskih jezika, službeni je jezik. Većina Poljaka (95%) su katolici, a 75% se računa kao aktivni katolici. Nekatoličkih 5% stanovništva uglavnom su pravoslavci i protestanti.
Demografske statistike
uredi| Podatci za 2006. godinu | |
| Broj stanovnika | 38.622.000 |
| Stanovništvo po godištu | |
| 0 — 14 godina | 16,7% (muškaraca 3.319.176; žena 3.150.859) |
| 15 — 64 godina | 70,3% (muškaraca 13.506.153; žena 13.638.265) |
| preko 64 godine | 13% (muškaraca 1.912.431; žena 3.108.260) |
| Srednja starost | |
| U cijelom stanovništvu | 36,43 godina |
| Muškaraca | 34,52 godina |
| Žena | 38,49 godina |
| Prirodni porast | 0,028% |
| Broj živorođenih na 1.000 stanovnika | 10,78 |
| Broj umrlih na 1.000 stanovnika | 10,01 |
| Stanovništvo po polu | |
| pri rođenju | 1,06 muškaraca/ženi |
| ispod 15 godina | 1,05 muškaraca/ženi |
Kultura
urediPoljska je uglavnom dijelila sva razdoblja kulturnog razvitka Zapada. Renesansa je dovela do procvata poljske kulture, dok je reformacija ubrzala razvoj književnosti na poljskom. Francuska je kultura jako uticala na Poljsku u 18. i 19. vijeku. Ovo su samo neki od mnogobrojnih Poljaka koji su doprinijeli svjetskoj kulturi:
Praznici
uredi| datum | bosanski naziv | lokalni naziv |
|---|---|---|
| 1. januara | Nova godina | Nowy Rok |
| 6. januara | Bogojavljenje | Święto Trzech Króli,Objawienie Pańskie, Epifania |
| promjenjivo | Uskrs | Wielkanoc |
| promjenjivo | Uskrsni ponedjeljak | Poniedziałek Wielkanocny |
| 1. maja | Praznik rada | Święto Pracy |
| 3. maja | Državni praznik 3. maja | Święto Konstytucji Trzeciego Maja |
| promjenjivo | Duhovi | Pierwszy dzień Zielonych Świątek |
| promjenjivo | Tijelovo | Boże Ciało |
| 15. augusta | Velika Gospa | Wniebowzięcie Najświętszej Maryi Panny |
| 15. augusta | Dan Poljske vojske | Święto Wojska Polskiego |
| 1. novembra | Svi sveti | Wszystkich Świętych |
| 11. novembra | Dan nezavisnosti | Narodowe Święto Niepodległości |
| 25. decembra | Božić | Boże Narodzenie |
| 26. decembra | Sveti Stjepan | Boże Narodzenie (Świętego Szczepana) |
Također pogledajte
urediReference
uredi- ^ Główny Urząd Statystyczny. Baza Demografia. Ludność. Stan, ruch naturalny i wędrówki ludności w I kwartale 2017 r., stan na 2017. [1] Arhivirano 26. 12. 2018. na Wayback Machine
- ^ a b "Poland". International Monetary Fund. Pristupljeno 21. 4. 2010.
- ^ Human Development Report 2009, Poland. Ujedinjene nacije. Pristupljeno 8. oktobra 2009.
- ^ Główny Urząd Statystyczny, dane za rok 2018, stan na 01.01.2018
- ^ Bankier.pl, Powierzchnia Polski wzrosła o 1643 ha
- ^ a b c d Gliński, Mikołaj (6. 12. 2016). "The Many Different Names of Poland". Culture.pl. Pristupljeno 31. 3. 2019.
Vanjski linkovi
uredi- Službeni portal Poljske Arhivirano 29. 10. 2008. na Wayback Machine
- Turistički portal
- KPRM - predsjednik vlade
- Prezydent Arhivirano 17. 7. 2018. na Wayback Machine - predsjednik države
- Sejm - donji dom parlamenta
- Senat Arhivirano 11. 7. 2009. na Wayback Machine - gornji dom parlamenta
- Sad Najwyzszy - Vrhovni sud
- Numizmatyka - Polish coins
- Trybunal Konstytucyjny - Ustavni sud
- Eurokonstytucja Arhivirano 1. 11. 2014. na Wayback Machine
- Europolityka
- Euroszansa