Novo Goražde
Novo Goražde (prije Ustiprača) općina je koja se nalazi u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Administrativno je dio Republike Srpske. Nastala je podjelom predratnog jedinstvenog Goražda 1994. godine, a priznata je 1995. Dejtonskim sporazumom. Administrativne funkcije obavljaju se u naseljenom mjestu Kopači, gdje je i sjedište općine. Prema popisu stanovništva iz 2013. ima 3.117 stanovnika.
Novo Goražde | |
---|---|
Općina | |
Opština Novo Goražde | |
Novo Goražde | |
Općina Novo Goražde u Bosni i Hercegovini | |
Lokacija u Bosni i Hercegovini | |
Koordinate: 43°41′30.1″N 19°05′20.8″E / 43.691694°N 19.089111°E | |
Država | Bosna i Hercegovina |
Entitet | Republika Srpska |
Vlada | |
• Načelnik | Mila Petković[1] (SNSD) |
Površina | |
• Općina | 123,08 km2 |
Stanovništvo (2013) | |
• Općina | 3.117 |
• Općina (gustoća) | 25,32 /km2 |
Vremenska zona | CET (UTC+1) |
• Ljeti (DST) | CEST (UTC+2) |
Poštanski broj | 73 110 |
Pozivni broj | (+387) 58 |
Matični broj općine | 20419[2] |
Veb-sajt | novogorazde |
Historija
Kao trgovačko središte i gradsko naselje, najdirektnije vezano uz dubrovačku karavansku trgovinu, Goražde se pominje 1379. godine, a kao otvoreni grad 1444. godine. Za postanak, opstanak i razvoj ovog kraja najzaslužnije je srednjevjekovno utvrđenje Samobor, kula Hercega Stjepana Vukčića Kosače. Dvije godine kasnije, 1446. godine Herceg Stjepan desetak kilometara uzvodno, u Donjoj Sopotnici, gradi crkvu "Svetog Georgija". U periodu od 1519. do 1521. godine u njoj je radila ćirilična štamparija (Štamparija Božidara Goraždanina), druga po starini na Balkanu, a prva na prostorima današnje BiH.
Nacionalni spomenici
Na listi nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine za općinu Novo Goražde nalaze se sljedeći spomenici:
- ″Crkva svetog Georgija u Sopotnici″ (graditeljska cjelina),
- ″Stari grad Samobor″ (graditeljska cjelina),
- ″Turbeta Sijerčića sa grobljem″ (grobljanska cjelina).[3]
Geografija
Općina Novo Goražde graniči sa Goraždem, Čajničem, Rogaticom, Višegradom i Fočom. Ovaj izrazito brdsko planinski kraj smješten je na raskrsnici puteva kojim se vjekovima pohodilo, trgovalo, ali i bojevalo. Novo Goražde predstavlja malu tačku na geografskoj karti svijeta u kojoj se ukrštaju značajni i važni putevi i rijeke, sudaraju civilizacije, mješaju nacije, vjere i običaji.
Općina se prostire na 119 kvadratna kilometra i čini je tridesetak većih naselja sa oko 4.000 stanovnika. Smještena je u središtu Gornjedrinske regije, a nalazi se ispod istočnih obronaka Jahorine na nadmorskoj visini između 335 i 1300 metara.
Stanovništvo
Nacionalni sastav stanovništva - općina Novo Goražde
Sastav stanovništva – općina Novo Goražde | |||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|
2013.[4] | 1991.[5] | ||||||
Osoba | 3 117 (100,0%) | 6 301 (100,0%) | |||||
Srbi | 1 618 (51,91%) | 1 505 (23,89%) | |||||
Bošnjaci | 1 459 (46,81%) | 4 697 (74,54%)1 | |||||
Muslimani | 17 (0,545%) | – | |||||
Nepoznato | 7 (0,225%) | – | |||||
Nisu se izjasnili | 6 (0,192%) | – | |||||
Hrvati | 2 (0,064%) | 4 (0,063%) | |||||
Slovenci | 2 (0,064%) | – | |||||
Albanci | 2 (0,064%) | – | |||||
Bosanci | 2 (0,064%) | – | |||||
Crnogorci | 1 (0,032%) | – | |||||
Ostali | 1 (0,032%) | 63 (1,000%) | |||||
Jugoslaveni | – | 32 (0,508%) |
Privreda
U okviru svoje industrijske zone nalazi se Fabrika Žice, Fabrika Mašina, Hladnjača i Distributivni Centar, brojne privatne firme i mala privatna preduzeća. Razvojni planovi su usmjereni na alternativne programe zapošljavanja ljudi.
Naselje Novo Goražde smješteno je na ušću rijeka Drine i Prače. Vještačko jezero u Novom Goraždu i kanjonu Drine stvorilo je uslove za razvoj turizma u ovom mjestu (ribarstvo, vožnja parobrodom, sportski gliseri...)
Reference
- ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Novo Goražde". izbori.ba. Pristupljeno 9. 11. 2016.
- ^ "Sistematski spisak općina i naseljenih mjesta u Bosni i Hercegovini" (PDF). fzs.ba. Arhivirano s originala (PDF), 5. 3. 2016. Pristupljeno 24. 11. 2015.
- ^ "Spisak nacionalnih spomenika po mjestima (općina Novo Goražde)". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 26. 11. 2016.[mrtav link]
- ^ "Popis stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini 2013 – Etnička/nacionalna pripadnost, vjeroispovijest, maternji jezik". popis.gov.ba. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine. Arhivirano s originala, 7. 4. 2021. Pristupljeno 7. 4. 2021.
- ^ "Nacionalni sastav stanovništva Republike Bosne i Hercegovine 1991. (str. 46/47/48/49)" (PDF). fzs.ba. Pristupljeno 18. 1. 2016.