Zaključak

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Zaključak ili konkluzija nekog argumenta posjeduje karakteristiku valjanosti. Ako je zaključak valjan, tada nužno slijedi iz, prethodno navedenih, premisa. Ako zaključak nije valjan, tada on nije nužna posljedica premisa, odnosno, ne slijedi nužno iz istih. O njegovoj valjanosti ovisi valjanost cijelog argumenta.

Zaključak je složena struktuirana misao koja se sastoji od najmanje dva ili više sudova od kojih jedan slijedi iz jednog ili više drugih sudova. U zaključku razlikujemo sudove od koji polazi postupak zaključivanja i sud do kojeg se dođe postupkom zaključivanja. Sudovi od kojih polazi postupak zaključivanja nazivaju se premise. Sud do kojeg se dođe postupkom zaključivankja naziva se konkluzija.

Učenici su napredna generacija. Napredne generacije su obrazovane. Učenici su obrazovani.

Ovo su sudovi koji su nanizani, i nisu izričitom vezom među sudovima povezani te kao takvi čine niz sudova.

Učenici su napredna generacija, a napredne generacije su obrazovane, ali i učenici su obrazovani.

Ovo više nije običan niz sudova jer su nečim povezani. Ta veza nije izričito naglašena. Cjelina koju oni čine još uvijek ne predstavlja zaključak jer ima elemenata alternativnog u njihovoj povezanosti i ovi sudovi čine samo jedan složeni sud.

Učenici su napredna generacija,

Napredne generacije su obrazovane – prema tome

Učenici su obrazovani

Ako riječi “prema tome” zamijenimo linijom (_____________________) dobit ćemo sljedeću formu zaključka:

Učenici su napredna generacija, ………………………… premisa

Napredne generacije su obrazovane ……………………. premisa

Učenici su obrazovani ……………………………………..konkluzija

Tamo gdje postoji izričita veza između prethodno postavljenih i završnih sudova, gdje svaki slijedeći sud jasno i nedvosmisleno proizilazi iz prethodnog suda, možemo govoriti o zaključku.

Zaključak može biti valjan i nevaljan. Zaključak u kojem konkluzija slijedi iz premise nazivamao valjanim zaključkom. Zaključak u kojem konkluzija ne slijedi iz premise nazivamo nevaljanim.

Svi nogometaši su sportisti,

Neki Bosanci su nogometaši

Neki Bosanci su sportisti

Svi nogometaši su sportisti,

Neki Bosanci su nogometaši

Svi Bosanci su sportisti

Sve zaključke moguće je podijeliti na: neposredne i posredne.

Neposredan zaključak je onaj u kojem se jedan sud izvodi iz samo jednog drugog suda.

Ko bude učio,

Imat će dobar rezultat.

Posredni zaključak je onaj u kojem se jedan sud izvodi iz najmanje dva druga suda. To znači da se satoji iz najmanje tri suda.

Osman dobro uči,

Osman je učenik III razreda,

Učenici III razreda dobro uče

Posredni zaključci se dijele na: Induktivne, deduktivne i analogijske.

Induktivan zaključak je onaj u kojem se iz posebnih-pojedinačnih (manje općenitijih premisa) izvodi opća (općenitija) konkluzija.

Osman dobro uči, manje općenitija (posebna) premisa

Osman je učenik III razreda,

Učenici III razreda dobro uče opća (općenitija) konkluzija

Deduktivni zaključak je onaj u kojem se iz općenitih premisa izvodi posebna (manje općenita) konkluzija.

Učenici III razreda dobro uče, opća (općenitija) konkluzija

Osman je učenik III razreda,

Osman dobro uči manje općenitija (posebna) premisa

Jednostavan deduktivan zaključak je silogizam. To je najjednostavniji oblik posrednog zaključka koji se sastoji iz samo tri suda.

Analogijski zaključak je onaj u kojem se iz posebnih premisa izvodi posebna konkluzija. (od posebnog ka posebnom).

Na osnovu toga što je Mars sličan Zemlji ljudi su često zaključivali da i na Marsu žive razumna bića. (što je sporno).

Analogijski je zaključak u kojem od nekih sličnosti dvaju predmeta možemo zaključivati i o sličnostima u nekim drugim svojstvima i karakteristikama tih predmeta. Analogijskim zaključak je nepouzdan, mada stepen pouzdanosti može da zavisi od:

• Našeg ukupnog znanja o oba predmeta o kojima analogijski zaključujemo,
• Većeg broja poznatih sličnosti i manjeg broja poznatih nesličnosti,
• Bitnosti zajedničkih svojstava.

• Filozofija
• Logika