Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini | |
---|---|
Skraćenica | IZ BiH |
Glavno sjedište | Sarajevo 43°51′29″N 18°25′32″E / 43.858044°N 18.425431°E |
Jezik | Bosanski |
Reisul-ulema | Husein Kavazović |
Glavni organ | Rijaset Islamske zajednice |
Veb-sajt | islamskazajednica |
Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini prema Ustavu Islamske zajednice, koju je donio Sabor Islamske zajednice na svom zasjedanju u Sarajevu 26. novembra 1997, predstavlja jednu i jedinstvenu zajednicu muslimana u Bosni i Hercegovini, Bošnjaka izvan domovine i drugih muslimana koji je prihvataju kao svoju.[1]
Kao sastavni dijelovi Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini ubrajaju se i mešihati u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji a koji predstavljaju vjerske i administrativno-upravne organe za područja koja pokrivaju.
Duhovno vodstvo muslimana u Bosni i Hercegovini zove se Rijaset Islamske zajednice, a poglavar islamske zajednice reisul-ulema. Trenutni reisul-ulema Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je Husein Kavazović koji je na ovoj dužnosti od 2012. kada je zamijenio Mustafu Cerića.
Sjedište Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini nalazi se u Sarajevu.[2]
Historija
[uredi | uredi izvor]Do 1878. i Berlinskog kongresa, Bosna i Hercegovina se nalazila u sastavu Osmanlijskog Carstva. U takvim pravno-političkim okolnostima muslimani nisu imali potrebu za samostalnom islamskom zajednicom, jer se jedinstvo muslimana u Bosni i Hercegovini i muslimana širom islamskog svijeta očitovalo lojalnošću i uvažavanju institucije halife koji je predstavljao duhovnog vođu muslimana svijeta.
Međutim, poslije 1878. i dolaska Austro-Ugarske u Bosnu i Hercegovinu, situacija se po tom pitanju mijenja. Islam više nije državna religija, a nepostojanje državne institucija u oblasti vjerskog života sve se više osjećala među muslimanskim stanovništvom. Pa i usljed nepostojanja autoritativnog organa u Bosni i Hercegovini po pitanju vjerskog života i potrebe za takvim organom, mnogi bosanskohercegovački muslimani su bili protiv prekida veza sa Istanbulom.
Organizacija
[uredi | uredi izvor]Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini sastavljena je od sljedećih organizacionih jedinica i cjelina:
- Džemat
- Medžlis
- Muftijstvo, odnosno Mešihat
- Sabor Islamske zajednice
- Reisul-ulema
- Rijaset[3]
- Vijeće muftija[4]
- Ustavni sud Islamske zajednice
Muftijstva unutar Bosne i Hercegovine su podijeljena na Banjalučko, Bihaćko, Goraždansko, Mostarsko, Sarajevsko, Travničko, Tuzlansko i Zeničko muftijstvo.
Cilj i zadaća
[uredi | uredi izvor]Jedna od temeljnih zadaća Islamske zajednice predstavlja čuvanje vjerodostojnosti islamskih normi i osiguravanje njihovog zvaničnog tumačenje i primjene u životu muslimana i društvenom ambijentu u kojem djeluje. Izvršavanje ibadetskih islamskih dužnosti u Islamskoj zajednici u Bosni i Hercegovini utemeljeno je na primjeni hanefijskog mezheba.
Sjedište, simboli i jezik
[uredi | uredi izvor]Ustav Islamske zajednice propisuje sjedište, simbole, jezik i kalendar Islamske zajednice. Prema Ustavu, sjedište Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini je u Sarajevu, službeni bajrak je zelene boje sa bijelim polumjesecom i bijelom petokrakom zvijezdom.
Znak Islamske zajednice čine polumjesec, petokraka zvijezda u sredini polumjeseca, u čijim otvorenim poljima je arapskim pismom ispisana deset puta riječ Allah. Službeni jezik u Islamskoj zajednici je bosanski jezik, a službeni kalendari su hidžretski i gregorijanski kalendar. Hidžretski kalendar utvrđuje Rijaset Islamske zajednice i objavljuje se u godišnjaku Islamske zajednice, Takvimu.
Spisak Reisul-ulema
[uredi | uredi izvor]Reisul-ulema Bosne i Herzegovine
[uredi | uredi izvor]- 1882–1893 Mustafa Hilmi Hadžiomerović (1816–1895)
- 1893–1909 Mehmed Teufik Azabagić (1838–1918)
- 1909–1910 Ahmed Munib Korkut, v.d.
- 1910–1912 Sulejman Šarac (1850–1927)
- 1912–1914 Mehmed Teufik Okić (1870–1932), v.d.
- 1914–1930 Mehmed Džemaludin Čaušević (1870–1938)
Reisul-ulema Jugoslavije
[uredi | uredi izvor]- 1930–1936 Ibrahim Maglajlić (1861–1936), sjedište u Beogradu
- 1936–1938 Salih Safvet Bašić (1886–1948), v.d.
- 1938–1942 Fehim Spaho (1877–1942)
- 1942–1947 Salih Safvet Bašić (1886–1948), v.d.
- 1947–1957 Ibrahim Fejić (1879–1962)
- 1957–1975 Sulejman Kemura (1908–1975)
- 1975–1987 Naim Hadžiabdić (1918–1987)
- 1987 Ferhat Šeta
- 1987–1989 Husein Mujić (1918–1994)
- 1990–1991 Jakub Selimoski (1946–2013), v.d.
- 1991–1993 Jakub Selimoski (1946–2013)
Reisul-uleme Bosne i Hercegovine
[uredi | uredi izvor]- Jakub Selimoski napustio Sarajevo 1993.
- 1993–1996 Mustafa Cerić (*1952), v.d.
- 1996–2012 Mustafa Cerić (*1952)
- 2012–trenutno Husein Kavazović (*1964)
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Čaušević, Armin. "Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini". Islamska zajednica. Pristupljeno 28. 4. 2024.
- ^ "Ustavna odluka Islamske zajednice Republike Bosne i Hercegovine" (PDF). islamskazajednica.ba. Pristupljeno 8. 3. 2018.
- ^ Čaušević, Armin. "Organizacija i nadležnosti Rijaseta". Islamska zajednica. Pristupljeno 28. 4. 2024.
- ^ Čaušević, Armin. "Vijeće muftija Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini". Islamskazajednica.ba. Pristupljeno 28. 4. 2024.