Sahel

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Također pogledajte Sahel, Tunis, regija na istoku Tunisa.

Sahel (arapski ساحل sahil, granica ili obala Sahare), granična zona u Africi između Sahare na sjeveru i plodnije regije Sudan na jugu.

Termin se u početku koristio kao geografski termin koji je označavao pojas zemlje između izohijeta (pojasi oborina) s vrijednošću 75 i 450, dok su kasniji istraživači određivali položaj Sahela na širok raspon izohijeta. Termin se također koristio za označavanje zemalja Zapadne Afrike, a u Indiji Sahel je uobičajeno ime koje se daje dječacima.

Sahel se prvenstveno sastoji od savana koje se protežu od Atlantskog okeana do Afričkog roga s izmjenama semiaridnih travnjaka i bodljikave savane. Tokom afričke historije regija je bila dom nekim od najnaprednijih kraljevstava koja su ostvarivala veliku dobit od trgovine koja se odvijala preko pustinje. Ta kraljevstva skupno se nazivaju sahelska kraljevstva.

Zemlje koje danas čine Sahel su Senegal, Mauritanija, Mali, Burkina Faso, Niger, Nigerija, Čad, Sudan, Etiopija, Eritreja, Džibuti i Somalija.

Karta regije može se vidjeti ovdje.

Prije oko 12,500 godina Sahel je, kao dio pustinje Sahare, bio prekriven pješčanim dinama koje su oblikovale krajolik koji se može vidjeti danas. Sahel godišnje prima 150-500 mm padavina, prvenstveno u sezoni monsuna. Padavine su karakterisane godišnjom i dekadskom promjenjivošću. Najvažnija ograničenja na produktivnost zemlje u Sahelu predstavljaju voda i plodnost tla. U Sahelu su tla većinom kisela (što rezultira u aluminijskoj toksičnosti za biljke), te imaju vrlo malo dušika i fosfata.

Između padavina u Sahelu i intenzivnih uragana na Atlantiku postoji jaka korelacija.

U Sahelu su ljudi većinom polunomadi. Oni se bave poljoprivredom i uzgojem stoke u sastavu transhumance što je vjerovatno najodrživiji način iskorištavanja Sahela. Razlika između suhog sjevera, koji ima više razine hranjivih tvari u tlu, i vlažnog juga koristi se tako da se stada tokom vlažnog razdoblja nalaze na visokokvalitetnoj ispaši na sjeveru, dok tokom sušnog razdoblja putuju nekoliko stotina kilometara na jug gdje pasu na izdašnijoj, ali manje hranjivoj ispaši.

Godine 1914. Sahel je pogodila velika suša koja je prouzrokovala veliku glad. Sušu je uzrokovala višegodišnja količina padavina koja je bila ispod prosjeka. Tokom 1960-ih dogodio se velik porast padavina u regiji, pa je sjeverna suha regija postala dostupnija. To je uz vladine potpore potaknulo ljude da krenu na sjever. Ubrzo je nastupilo dugotrajno razdoblje suše od 1968-1974, pa je ispaša ubrzo postala neodrživa zbog rasprostranjene denudacije terena. Ovo je poput suše iz 1914. prouzrokovalo veliku glad, ali je ovog puta bilo donekle ublaženo međunarodnom vidljivošću i izdašnom pomoći. Ova katastrofa dovela je do osnivanja Međunarodnog fonda za poljoprivredni razvoj.

Više informacija: Sahelska suša

• Podaci o sahelskoj Africi
• Snažna veza između padavina zapadnosahelskog monsuna i intenzivnih atlantskih uragana
• Indeks padavina u Sahelu, 1898 - 2002
• Dezertifikacija - prijetnja za Sahel

Commons ima datoteke na temu: Sahel