[go: up one dir, main page]

Idi na sadržaj

Som

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Som
Sistematika
CarstvoAnimalia
KoljenoChordata
RazredActinopterygii
PotklasaNeopterygii
InfraklasaTeleostei
NadredOstariophysi
RedSiluriformes
PorodicaSiluridae
RodSilurus
VrstaS. glanis
Dvojno ime
Silurus glanis
Linné, 1758

Som Silurus glanis je riba iz porodice Siluridae. Ima izduženo tijelo, široko i zdepasto na prednjem dijelu lahgano je spljošteno na stražnjem dijelu u razini repne peraje. Koža nema krljušt, a prekrivena je sa sluzi koja daje somu ljepljiv izgled. Glava mu je velika i masivna, uzdužno spljoštena a završava široko rasječenim ustima, sa 6 brkova, 2 dugačka na gornjoj vilicii 4 nešto kraća na donjoj vilici. Visoko postavljeno oko malehno je što navodi na noćni život. Dugačka analna peraja završava na razini repne peraje od koje je odvojena samo malehnim izreskom. Tijelo je sive boje išarano tamnijim mrljama na leđima i bokovima dok je trbuh svjetlije boje.

Stanište i ponašanje

[uredi | uredi izvor]

Somu se sviđaju mirne i duboke vode kao i spore i pravilne riječne vodene struje. Živi na dubokim i zakrčenim mjestima kao što su obale, zaštitni kameni zidovi, vrtlozi, jarci usred voda, potopljena stabla, stjenoviti nasipi, nabačeno kamenje gradilišta.

Kao i za sve druge ribe, temperatura vode pokreće mu biološki ritam. Zimi je voda hladna pa mu je prehrambena aktivnost malena. Sa zatopljenjem vode u aprilu i maju skraćuje se probavni režim. Posebno važno za ženke je da snabdiju organizam proteinima prije reprodukcije. Ali, na kraju tog prirodnog ciklusa koji ga prisiljava da potroši uskladištenu eneregiju, somu se ponovno otvara apetit koji raste do sredine ljeta. Od septembra, a posebno u oktobru, postepeno opadanje žive u toplomjeru obavještava ga da je vrijeme za uskladištenje masti za zimu koju provodi u dubokim područjima veoma spore vodene struje.

Način hranjenja

[uredi | uredi izvor]

U mladosti jede planktone,a kad odraste veoma brzo se prilagođava prehrani [grabežljivac|grabežljivica]. Ozbiljan oportunist, som se hrani i ribama,rakovima,školjkama i vodenim puževima.Ne oklijeva na površini ugrabiti i progutati žabe, glodare i vodene ptice. O somu se čuju maštovite priče koje ga prikazuju kao čudovište sposobno prožderati sve na što naiđe. Iako ima velika usta za hvatanje posebno velikog plijena, dosta usko grlo (anatomija) mu sprječava njegovo gutanje.

Razmnožavanje

[uredi | uredi izvor]

Som se razmnožava između maja i juna kada temperatura vode dostigne otprilike 20 °C. Mrijesti se u plitkim zonama, češće među korijenima obalnih stabala. Ženka izbacuje otprilike 30.000 jajašaca po kilogramu težine, u gnijezdo koje prethodno napravi mužjak.

Inkubacija traje desetak dana tokom kojih samo mužjak čuva i štiti jajašca. Nakon izlaska iz jaja, mlađ, dužine od 7 do 8 mm, razbježi se i sakrije u okolnu vegetaciju. Mladi somovi će sa svoje strane postići spolnu zrelost nakon 5 do 6 godina života.