Negroidna rasa

Negroidna ili kongolična rasa naziv je za pripadnike rase koju karakterizira tamna do crna boja kože, kose i očiju, relativo šire nosnice i neravna kosa različitog stupnja uvijenosti. Sve su to prilagodbe na njihovu izvornu postojbinu, u kojoj su klimatske prilike favorizirale preživljavanje fenotipova tjelesne konstitucije i pratećih oznaka koje su omogućavale lakšu termoregulaciju u vrelim ekvatorskim uvjetima.

Većina populacija je u podsaharskoj Africi i jugoistočnoj Aziji. Crnci su i domoroci Australije (Aboridžini) i Tasmanije. Poslije velikih geografskih otkrića dovedeni su kao robovi u Ameriku, te čine većinu stanovništva u mnogim država Srednje Amerike i SAD-a.^[1]^[2]^[3]^[4]^[5]

Mješanci koji mogu nastati od negroida su:

mulati (jedn. mulat) (negroid + evropeid)
zamboi (jedn. zambo) (negroid + mongoloid)

Negroidne populacije

Ova velika “rasna skupina” obuhvata:

australoidnu i
negroidnu granu, sa po tri loze i ukupno 19 “rasa”.

Pretpostavlja se da su sve okeanijske populacije u srodničkoj vezi sa australoidima, a sve afričke – sa negroidima, pri čemu su australoidi najstarija i najizvornija skupina. Na osnovu nekih zajedničkih obilježja, također se vjeruje da primarni ekvatorski oblici potiču od prastanovništva (u pleistocenu) potonulog Sundajskog kopna. Prema jednoj drugoj hipotezi, međutim, centar njihove adaptivne radijacije mogao je biti negdje u južnoj Indiji.

Australoidi su grana sa tri loze:
- australidi

sa "rasama":

- - australska,
  - tasmanska (gotovo izumrla) i
  - neokaledonska
- papuanidi:
  - papuo-melanezijska,
  - papuo-montana i
  - tapirska
- vedidi,

“rase”:

- - vedska i
  - malajska.
Negroidi obuhvataju loze:
- steatopigmidi,
- pigmidi i
- negridi, a ukupno 11 “rasa”.
Steatopigmidi ili koisanidi (složenica od Koi = Hotentoti i San = Bušmani) su veoma osobena negroidna loza. Obje pripadajuće “rase” su patuljastog rasta (Hotentoti – 120–140 cm i Bušmani do 160 cm), a kod žena je redovna steatopigija (unazad stršeća zadnjica – od naslaga masnog tkiva). Koža im je žućkasta, a kod Hotentota kosa je u čupercima (fil–fil), a oči slične mongolskim.
Pigmidi su rumenkasto smeđe boje kože, niskog rasta i eurisomne konstitucije. Kosa im je u čupercima, glava velika, nosne kosti kratke i uske. Oči su velike, a gornja usna velika i ispupčena. Žive u ekvatorskom šumskom području Afrike, od Atlantika do Velikih jezera. Ovdje spadaju “rase”
- Bambuti (patuljastog rasta) i
- Babinga.
Negridi su loza sa sedam “rasa”. Naročito prepoznatljive zajedničke karakteristike su im: tamnosmeđa, gotovo crna koža, mišićavo i vitko tijelo, ravno i u sredini ispupčeno čelo, prognatizam, kovrdžava kosa, dolihokefalnost, sedlast i širok nos, nabrekle i mesnate usne i visok rast (i preko 180 cm). Ovoj lozi pripadaju "rase":
- sudanska (visoka rasta),
- nilotska (u kojoj su registrovani najviši ljudi na svijetu; muškarci u prosjeku 173–183 cm), **kafridi (južna Afrika),
- silvidi (ekvatorske prašume),
- Batua (niskog rasta: ekvatorske prašume)

te vanafričke:

- andamanska (niskog rasta; Andamanski otoci) i
- Semang (niski “negritosi”: Malaja i Filipini).^[5]

Reference

^ Cavalli-Sforza L. L., Menozzi P., Piazza A. (1994): The history and geography of human genes. Princeton University Press, Princeton,ISBN 0-691-02905-9.
^ Hiernaux J. (1969): Égalité ou inégalité des races? Editions Hachette, Paris.
^ Biasutti R. (1959 ): Le razze e i popoli della terra. 1. Razze, popoli e culture. 2. Europa, Asia. 3. Africa. 4. Oceania, America, indice generale (3. riv. e aggiornata). UTET, Torino.
^ Boyd W. C. (1950): Genetics and the Races of Man – An Introduction to Modern Physical Anthropology. Little, Brown & Co., Boston.
^ ^a ^b Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.

Također pogledajte

Vanjski linkovi

Race: the Power of an Illusion companion website to California Newsreel feature, 2003, PBS
James, Michael (2008) "Race", Stanford Encyclopedia of Philosophy.
"Understanding Race", American Anthropological Association's educational website, with links for primary school educators and researchers

Službeni izvori i standardi

"The Race Question", UNESCO, 1950
US Census Bureau: Definition of Race
"Statement on Biological Aspects of Race", American Association of Physical Anthropologists
"Standards for Maintaining, Collecting, and Presenting Federal Data on Race and Ethnicity", Federal Register, 1997, Department of Interior
RACE: Are we so different?, a public education program by the American Anthropological Association.

Popularna štampa

"Human races", Encyclopædia Britannica Online.
"The Myth of Race", Medicine Magazine, 2007.
Is Race "Real"? Arhivirano 17. 11. 2017. na Wayback Machine, forum by Social Science Research Council, includes A.M. Leroi, 2005 op-ed article, New York Times Arhivirano 31. 3. 2013. na Wayback Machine, advocating biological conceptions of race; responses from scholars in various fields More from Leori with responses
Richard Dawkins (2004): "Race and creation" Arhivirano 21. 2. 2005. na Wayback Machine, (extract from The Ancestor's Tale: A Pilgrimage to the Dawn of Life), in Prospect Magazine.

[1] Cavalli-Sforza L. L., Menozzi P., Piazza A. (1994): The history and geography of human genes. Princeton University Press, Princeton,ISBN 0-691-02905-9.

[2] Hiernaux J. (1969): Égalité ou inégalité des races? Editions Hachette, Paris.

[3] Biasutti R. (1959 ): Le razze e i popoli della terra. 1. Razze, popoli e culture. 2. Europa, Asia. 3. Africa. 4. Oceania, America, indice generale (3. riv. e aggiornata). UTET, Torino.

[4] Boyd W. C. (1950): Genetics and the Races of Man – An Introduction to Modern Physical Anthropology. Little, Brown & Co., Boston.

[Hadžiselimović_R._2005-5] Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]