Cunami
Cunami ili Tsunami su dugi valovi uzrokovani tektonskim pomicanjem ploča morskog dna, odnosno podmorskim potresima. Naziv potječe iz japanskog jezika te znači "val u luci". Često ih se pogrešno naziva plimnim valovima, no nemaju nikakve veze s plimnim oscilacijama. U blizini epicentra visina potresnih valova može biti izuzetno visoka. S udaljavanjem od epicentra, te prilikom putovanja u dubokim okeanskim zaravnima, cunami ima male amplitude no putuje velikim brzinama, u prosjeku oko 700 km/h. Naime, dugi valovi putuju brzinom c koja iznosi:
c =
gdje je g ubrzanje sile teže, a H dubina mora.
Približavajući se obali, oni se usporavaju te se, zbog sačuvanja mase, uzdižu ovisno o smanjenju dubine mora. Dolaskom na obalu njihove visine mogu poprimiti izvanredne vrijednosti. Uobičajeni periodi cunamija iznose od 10 do 60 min, a ovisan je o prostorno-vremenskim karakteristikama pomicanja morskog dna u zoni epicentra.
Cunami [1][2][3][4] japanski: 津波 [5], je niz talasa u vodenom tijelu uzrokovanih pomjeranjem velike količine vode, općenito u okeanu ili velikom jezeru. Zemljotresi, vulkanske erupcije i druge podvodne eksplozije (uključujući detonacije, klizišta, odlamanje glečera, udare meteorita i druge poremećaje) iznad ili ispod vode imaju potencijal da izazovu cunami.[6] Za razliku od normalnih okeanskih talasa, koje stvara vjetar, ili plime, koji su generisani gravitacijskom silom Mjeseca i Sunca, cunami nastaje pomjeranjem vode uzrokovanog velikim događajem.
Talasi cunamija ne liče na normalne podmorske struje ili morske valove jer je njihova talasna dužina daleko veća.[7] Umjesto da izgleda kao talas koji se razbija, cunami može u početku ličiti na plimu koja se brzo diže.[8] Iz tog razloga, često se naziva plimnim talasom,[9] iako ova upotreba nije favorizovana od strane naučne zajednice jer može dati lažni utisak o uzročno-posljedičnoj vezi između plime i cunamija.[10] Cunamiji se uglavnom sastoje od niza talasa, sa periodima u rasponu od minuta do sati, koji stižu u takozvanom "paketu talasa".[11] Visine talasa u desetinama metara se mogu generisati velikim događajima. Iako je utjecaj cunamija ograničen na obalna područja, njihova destruktivna moć može biti ogromna i mogu utjecati na čitave okeanske basene. Cunami u Indijskom okeanu 2004. godine bio je među najsmrtonosnijim prirodnim katastrofama u ljudskoj historiji, sa najmanje 230.000 poginulih ili nestalih ljudi u 14 zemalja koje graniče sa Indijskim okeanom.
Starogrčki istoričar Tukidid sugerisao je u svojoj Historiji Peloponeskog rata iz 5. vijeka prije nove ere da su cunamiji bili povezani sa podmorskim zemljotresima,[12][13] ali je razumijevanje cunamija ostalo slabo sve do 20. vijeka, i mnogo toga ostaje nepoznato. Glavna područja trenutnog istraživanja uključuju utvrđivanje zašto neki veliki potresi ne stvaraju cunamije, dok drugi manji čine. Ovo istraživanje koje je u toku osmišljeno je da pomogne u preciznom predviđanju prolaska cunamija preko okeana, kao i načina na koji talasi cunamija utiču na obalu.
Terminologija
Tsunami
Izraz "cunami" je pozajmljenica iz japanskog tsunami津波, što znači "lučki talas." .
Plimski talas
Cunamiji se ponekad nazivaju plimnim talasima.[14] Ovaj nekada popularan izraz potiče od najčešće pojave cunamija, a to je pojava izuzetno velikog plimnog talasa. I cunami i plime stvaraju valove vode koji se kreću u unutrašnjost, ali u slučaju cunamija, kretanje vode u unutrašnjosti može biti mnogo veće, ostavljajući utisak nevjerovatno visoke i snažne plime. Posljednjih godina, izraz "plimni val" je izgubio naklonost, posebno u naučnoj zajednici, jer uzroci cunamija nemaju nikakve veze sa uzrocima plime i oseke, koje nastaju gravitacijskim privlačenjem Mjeseca i Sunca, a ne pomicanje vode. Iako značenja "plime" uključuju "ličenje"[15] ili "imajući oblik ili karakter" [16] plime i oseke, geolozi i okeanografi ne ohrabruju upotrebu izraza plimni talas .
U epizodi TV kriminalističke emisije Hawaii Five-O iz 1969. pod nazivom "Forty Feet High and It Kills!" korišteni su termini "cunami" i "plimni talas" naizmjenično.[17]
Seizmički morski talas
Termin seizmički morski talas također se koristi za označavanje fenomena jer talasi najčešće nastaju seizmičkom aktivnošću kao što su potresi.[18] Prije porasta upotrebe termina tsunami na engleskom, naučnici su općenito ohrabrivali korištenje izraza seizmički morski val, a ne plimni talas. Međutim, poput tsunamija, seizmički morski val nije sasvim tačan izraz, jer sile koje nisu potresi – uključujući podvodna klizišta, vulkanske erupcije, podvodne eksplozije, kopno ili led koji se spuštaju u okean, udare meteorita i vrijeme kada se mijenja atmosferski pritisak vrlo brzo - može generisati takve valove istiskivanjem vode.[19][20]
Uzroci
Glavni mehanizam stvaranja cunamija je pomicanje znatne količine vode ili poremećaj mora.[21] Ovo pomicanje vode obično je uzrokovano potresima,[22][23][24] ali se također može pripisati klizištima, vulkanskim erupcijama, teljenjem glečera ili rjeđe meteoritima i nuklearnim testovima.[25][26] Međutim, raspravlja se o mogućnosti da meteorit izazove cunami.[27]
Fusnote
- ^ Wells, John C. (1990). Longman pronunciation dictionary. Harlow, England: Longman. str. 736. ISBN 978-0-582-05383-0. Entry: "tsunami"
- ^ "tsunami". Macmillan Dictionary. Pristupljeno 23. 11. 2018.
- ^ "tsunami". Merriam-Webster Dictionary.
- ^ "tsunami". Longman Dictionary of Contemporary English. Longman. Pristupljeno 19. 8. 2019.
- ^ "Tsunami Terminology". NOAA. Arhivirano s originala, 25. 2. 2011. Pristupljeno 15. 7. 2010.
- ^ Barbara Ferreira (17. 4. 2011). "When icebergs capsize, tsunamis may ensue". Nature. Arhivirano s originala, 4. 11. 2011. Pristupljeno 27. 4. 2011.
- ^ "NASA Finds Japan Tsunami Waves Merged, Doubling Power". Jet Propulsion Laboratory. Pristupljeno 3. 11. 2016.
- ^ "Tsunami 101". University of Washington. Pristupljeno 1. 12. 2018.
- ^ "Definition of Tidal Wave".
- ^ "What does "tsunami" mean?". Earth and Space Sciences, University of Washington. Pristupljeno 1. 12. 2018.
- ^ Fradin, Judith Bloom and Dennis Brindell (2008). Witness to Disaster: Tsunamis. Witness to Disaster. Washington, D.C.: National Geographic Society. str. 42–43. Arhivirano s originala, 6. 4. 2012.
- ^ Thucydides: “A History of the Peloponnesian War”, 3.89.1–4
- ^ Smid, T. C. (april 1970). 'Tsunamis' in Greek Literature. Greece & Rome. 17 (2nd izd.). str. 100–104.
- ^ "Definition of Tidal Wave". Pristupljeno 3. 11. 2016.
- ^ "Definition of tidal | Dictionary.com". www.dictionary.com (jezik: engleski). Pristupljeno 9. 6. 2023.
- ^ -al. (n.d.). Dictionary.com Unabridged (v 1.1). Retrieved November 11, 2008, Dictionary.reference.com
- ^ "Forty Feet High and It Kills!" Hawaii Five-O. Writ. Robert C. Dennis and Edward J. Lakso. Dir. Michael O'Herlihy. CBS, 8 Oct. 1969. Television.
- ^ "Seismic Sea Wave – Tsunami Glossary". Pristupljeno 3. 11. 2016.
- ^ "tsunamis". Pristupljeno 3. 11. 2016.
- ^ postcode=3001, corporateName=Bureau of Meteorology; address=GPO Box 1289, Melbourne, Victoria, Australia. "Joint Australian Tsunami Warning Centre". Pristupljeno 3. 11. 2016.
- ^ Haugen, K; Lovholt, F; Harbitz, C (2005). "Fundamental mechanisms for tsunami generation by submarine mass flows in idealised geometries". Marine and Petroleum Geology. 22 (1–2): 209–217. doi:10.1016/j.marpetgeo.2004.10.016.
- ^ "Tsunami Locations & Occurrences". National Weather Service. Pristupljeno 16. 1. 2022.
- ^ Krieger, Lisa M. (15. 1. 2022). "Volcanic tsunamis: Why they are so difficult to predict". The Mercury News. Pristupljeno 16. 1. 2022.
- ^ "Tsunamis". National Geographic. Pristupljeno 16. 1. 2022.
- ^ Margaritondo, G (2005). "Explaining the physics of tsunamis to undergraduate and non-physics students" (PDF). European Journal of Physics. 26 (3): 401–407. Bibcode:2005EJPh...26..401M. doi:10.1088/0143-0807/26/3/007. Arhivirano s originala (PDF), 19. 2. 2019.
- ^ Voit, S.S (1987). "Tsunamis". Annual Review of Fluid Mechanics. 19 (1): 217–236. Bibcode:1987AnRFM..19..217V. doi:10.1146/annurev.fl.19.010187.001245.
- ^ Tia Ghose (2014). "Are Ocean Asteroid Impacts Really a Serious Threat?".
Reference
Vanjski linkovi
- Amaterski video zapisi tsunamija 2005. Arhivirano 10. 10. 2019. na Wayback Machine