Razlika između verzija stranice "Butina"

But – Bedro
(Femur)
But – Bedro ; (Femur)
	Prednji i medijalni aspekt desne muške butine
	Poprečni presjek butane sa mišićima i kostima (latinska terminologija).
Identifikatori
TA	A01.1.00.035
FMA	24967
	Anatomska terminologija

Pregled historije

[pregledana izmjena]

← Starija izmjena

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj

VizualnoWikitekst

U redovima

Trenutna verzija na dan 21 januar 2020 u 23:45

Butina, but ili bedro – kod čovjeka – je dio tijela između karlice i koljena. Anatomski, to je dio donjih ekstremiteta = natkoljenica. Jedinstvena i jedina kost u butini je butna kost (femur). Ova kost je vrlo gusta i jaka (zbog visokog udjela kortikalne kosti), i formira loptasti nastavak za zglob u kuku i modificira šarkasti zglob koljena.^[1]^[2]^[3]^[4]

Struktura

Kosti

Butna kost (femur) je jedina kost j u butini i služi kao mjesto pričvršćivanja svih mišića u bedru. glava femura se zglobljava sa acetabulumom u karličnoj kosti formirajući zglob kuka, dok distalni dio femura artikulira sa tibijom i koljenom u koljenskom zglobu. Većina mjera femura pokazuje da je najsnažnija kost u tijelu. Femur je ujedno i najduža kost u tijelu Femura je kategoriziran kao duga kost i sastoji se od dijafize, osovine (ili tijela) i dva epifize ili ekstremiteta koji se zglobljabvaju sa susjednim kostima u kuku i koljenu.^[5]

Mišićni dio

Na poprečnom presjeku, bedro je podijeljena na tri odvojena odjela (lože), podijeljena pomoću ovojnica, od kojih svaka sadrži mišiće. Ove lože koriste femur kao osu, a odvojene su mebranama snažnog vezivnog tkiva (ili pregradama). Svaki od ovih pregrada ima sopstveno napajanje krvilju i inervaciju živcem, a sadrži različite grupe mišića.

Prednji odjel butinog mišića uključuje musculus pectineus, musculus sartorius i četiri mišića koje čine musculus quadriceps: musculus rectus femoris, musculus vastus medialis, musculus vastus intermedius i musculus vastus lateralis.

Zadnji dio mišića butine su mišići zadnje lože, koji uključuju musculus semimembranosus, musculus semitendinosus i musculus biceps femoris.

Medijalni prostor su mišići musculus adductor magnus, musculus adductor longus, musculus adductor brevis i musculus gracilis.

Uobičajeno je da se pomenuti mišići butine grupiraju u tri lože:

prednja loža gdje se nalaze terzijski mišić (m. sartorius) i četvoroglavi bedreni mišić (m. kvadriceps femoris: m. rectus femoris, m. vastus medialis, m. vastus intermedius, m. vastus lateralis);
unutrašnja loža, u kojoj je pet adduktora (m. adductor magnus, m. adductor longus, m. adductor brevis, m. pectineus i m. gracilis);
zadnja loža, u kojoj se nalaze tri mišića: dvoglavi butni mišić (m. biceps femoris) polutetivni (m. semitendinosus) i m. semimembranosus.

Snabdijevanja krvlju

Dovod arterijske krvi se odvija preko femoralne i opturatorne arterije. limfni sudovi potpuno prate dovode arterija i odvode u slabinsko limfno stablo, na odgovarajućoj strani, koji se ulijevaju u hilusni rezervoar. Duboki venska sistem bedra se sastoji od femoralne vene, proksimalnog dijela poplitealne vene i raznih manjih sudova; to su mjesta proksimalne duboke venske tromboze. Venae perfortantes spajaju duboki i površni sistem, koji se sastoji od velike safenozne vene (na mjestu proširenih vena).

Klinički značaj

Slabost butine može dovesti do tzv. pozitivnog Goversovog znaka pri fizičkom pregledu.

Dodatne slike

Prednji dio butnih mišića iz Grayove Anatomije ljudskog tijela iz 1918.
Leđni dio butnih mišića zadnjičnog i zadnje femurske regije (Grayov anatomski atlas)
Poprečni presjek sredine buta
Poprečni presjek buta
Musculus obturator externus

Također pogledajte

Reference

^ Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u: |author= (pomoć)
^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)
^ Bojsen-Møller, Finn; Simonsen, Erik B.; Tranum-Jensen, Jørgen (2001). Bevægeapparatets anatomi [Anatomy of the Locomotive Apparatus] (jezik: Danish) (12th izd.). str. 239–241. ISBN 978-87-628-0307-7.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)

Vanjski linkovi

Logo Commonsa

Thigh na Wikimedia Commonsu.

[<“Campbell“-1] Campbell N. A.; et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. Eksplicitna upotreba et al. u: |author= (pomoć)

[Sofradzija-2] Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)

[Međedović-3] Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)

[<“Korene“-4] Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6.CS1 održavanje: upotreba parametra authors (link)

[Bojsen-5] Bojsen-Møller, Finn; Simonsen, Erik B.; Tranum-Jensen, Jørgen (2001). Bevægeapparatets anatomi [Anatomy of the Locomotive Apparatus] (jezik: Danish) (12th izd.). str. 239–241. ISBN 978-87-628-0307-7.CS1 održavanje: nepoznati jezik (link)

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

@@ Red 1: / Red 1: @@
 {{Infokutija anatomija
-| Ime        = But – Bedro <br>(Femur)
+| Ime    = But – Bedro <br>(Femur)
-| Latin       = femur
+| Latin    = femur
-| Greek       =
+| Greek    =
 | GraySubject =
-| GrayPage    =
+| GrayPage  =
-| Image       = Gray1238.png
+| Image    = Gray1238.png
-| Caption     = Prednji i medijalni aspekt desne muške butine
+| Caption   = Prednji i medijalni aspekt desne muške butine
-| Width       =
+| Width    =
-| Image2      = Braus 1921 277.png
+| Image2   = Braus 1921 277.png
-| Caption2    = Poprečni presjek  butane sa [[mišić]]ima i kostima (''latinska terminologija'').
+| Caption2  = Poprečni presjek butane sa [[mišić]]ima i kostima (''latinska terminologija'').
-| ImageMap    =
+| ImageMap  =
-| MapCaption  =
+| MapCaption =
-| Precursor   =
+| Precursor  =
-| System      =
+| System   =
-| Artery      =
+| Artery   =
-| Vein        =
+| Vein    =
-| Nerve       =
+| Nerve    =
-| Lymph       =
+| Lymph    =
-| MeshName    =
+| MeshName  =
-| MeshNumber  =
+| MeshNumber =
-| Code        =
+| Code    =
-| Dorlands    =
+| Dorlands  =
-| DorlandsID  =
+| DorlandsID =
 }}
-'''Butina''', '''but''' ili '''bedro''' – kod čovjeka – je dio  tijela između  [[karlica|karlice]] i  [[koljeno|koljena]]. Anatomski,  to je dio  donjih ekstremiteta = '''natkoljenica'''.
+'''Butina''', '''but''' ili '''bedro''' – kod čovjeka – je dio tijela između [[karlica|karlice]] i [[koljeno|koljena]]. Anatomski, to je dio donjih ekstremiteta = '''natkoljenica'''.
-Jedinstvena i jedina  [[kost]] u butini je [[butna kost]]  ([[femur]]). Ova kost je vrlo gusta i jaka (zbog visokog udjela [[kortikalna kost|kortikalne kosti]]), i formira loptasti nastavak za  [[zglob]] u [[kuk]]u i modificira  [[šarkasti zglob]] [[koljno|koljena]]. <ref name= <“Campbell“>{{cite book|author=Campbell  N. A.  et al.|year=2008|title=Biology. 8th Ed. |publisher=Person International Edition, San Francisco|isbn=978-0-321-53616-7}}</ref><ref name=“Sofradzija“>{{cite book|author=Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. |year= 2004|title= Biologija 1.|publisher= Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-686-8}}</ref><ref name="Međedović">{{cite book|author=Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R.|year=2002|title=Biologija 2. |publisher=Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-222-6}}</ref><ref name=<“Korene“>{{cite book|authors=Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. |year=2001|title=Biologija 8|publisher=Svjetlost|place=Sarajevo|isbn= 9958-10-396-6}}</ref>
+Jedinstvena i jedina [[kost]] u butini je [[butna kost]] ([[femur]]). Ova kost je vrlo gusta i jaka (zbog visokog udjela [[kortikalna kost|kortikalne kosti]]), i formira loptasti nastavak za [[zglob]] u [[kuk]]u i modificira [[šarkasti zglob]] [[koljno|koljena]].<ref name= <“Campbell“>{{cite book|author=Campbell N. A. et al.|year=2008|title=Biology. 8th Ed. |publisher=Person International Edition, San Francisco|isbn=978-0-321-53616-7}}</ref><ref name="Sofradzija">{{cite book|author=Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. |year= 2004|title= Biologija 1.|publisher= Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-686-8}}</ref><ref name="Međedović">{{cite book|author=Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R.|year=2002|title=Biologija 2. |publisher=Svjetlost, Sarajevo|isbn=9958-10-222-6}}</ref><ref name=<“Korene“>{{cite book|authors=Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. |year=2001|title=Biologija 8|publisher=Svjetlost|place=Sarajevo|isbn= 9958-10-396-6}}</ref>
+==Struktura==
+===Kosti===
+{{Glavni|Femur}}
+Butna kost ([[femur]]) je jedina kost j u butini i služi kao mjesto pričvršćivanja svih mišića u bedru. [[femur|glava femura]] se [[zglob]]ljava sa [[acetabulum]]om u [[karlična kost|karličnoj kosti]] formirajući [[zglob kuka]], dok [[femur|distalni dio femura]] artikulira sa [[tibija|tibijom]] i [[koljeno]]m u [[koljenski zglob|koljenskom zglobu]]. Većina mjera femura pokazuje da je najsnažnija kost u tijelu. Femur je ujedno i najduža kost u tijelu
+Femura je kategoriziran kao [[duga kost]] i sastoji se od [[dijafiza|dijafize]], [[tijelo femura|osovine (ili tijela)]] i dva [[ekstremitet femura|epifize]] ili ekstremiteta koji se zglobljabvaju sa susjednim kostima u kuku i koljenu.<ref name=Bojsen>{{cite book |last=Bojsen-Møller |first=Finn |last2=Simonsen |first2=Erik B. |last3=Tranum-Jensen |first3=Jørgen| year=2001 |title=Bevægeapparatets anatomi |edition=12th |language=Danish |trans-title=Anatomy of the Locomotive Apparatus | isbn =978-87-628-0307-7|pages=239–241}}</ref>
+===Mišićni dio===
+Na poprečnom presjeku, bedro je podijeljena na tri odvojena odjela (lože), podijeljena pomoću [[ovojnica]], od kojih svaka sadrži mišiće. Ove lože koriste femur kao osu, a odvojene su mebranama snažnog [[vezivno tkivo|vezivnog tkiva]] (ili [[septa|pregradama]]). Svaki od ovih pregrada ima sopstveno napajanje [[krvi]]lju i inervaciju [[živac|živcem]], a sadrži različite grupe [[mišić]]a.
+* [[Medijalni odjel natkoljenice]], [[adduktor]];
+* [[Zadnja odjel natkoljenice]], [[fleksor]], [[zadnja loža]]:
+* [[Prednji odjel natkoljenice]], [[ekstenzor]].
+Prednji odjel butinog mišića uključuje ''[[musculus pectineus]]'', ''[[musculus sartorius]]'' i četiri [[mišić]]a koje čine ''[[musculus quadriceps]]'': ''[[musculus rectus femoris]]'', ''[[musculus vastus medialis]]'', ''[[musculus vastus intermedius]]'' i ''[[musculus vastus lateralis]]''.
+Zadnji dio [[mišić]]a butine su [[mišići zadnje lože]], koji uključuju ''[[musculus semimembranosus]]'', ''[[musculus semitendinosus]]'' i ''[[musculus biceps femoris]]''.
+Medijalni prostor su [[mišić]]i ''[[musculus adductor magnus]]'', ''[[musculus adductor longus]]'', ''[[musculus adductor brevis]]'' i ''[[musculus gracilis]]''.
+Uobičajeno je da se pomenuti mišići butine grupiraju u tri lože:
+*'''prednja loža''' gdje se nalaze terzijski mišić (''m. sartorius'') i četvoroglavi bedreni mišić (''m. kvadriceps femoris'': ''m. rectus femoris'', ''m. vastus medialis'', ''m. vastus intermedius'', ''m. vastus lateralis'');
+*'''unutrašnja loža''', u kojoj je pet [[adduktor]]a (''m. adductor magnus'', ''m. adductor longus'', ''m. adductor brevis'', ''m. pectineus'' i ''m. gracilis'');
+*'''zadnja loža''', u kojoj se nalaze tri mišića: dvoglavi butni mišić (''m. biceps femoris'') polutetivni (''m. semitendinosus'') i ''m. semimembranosus''.
+=== Snabdijevanja krvlju===
+Dovod arterijske krvi se odvija preko [[femoralna arterija|femoralne]] i [[opturatorna arterija|opturatorne arterije]]. [[Limfa|limfni sudovi]] potpuno prate dovode arterija i odvode u slabinsko limfno stablo, na odgovarajućoj strani, koji se ulijevaju u [[hilus| hilusni rezervoar]].
+Duboki venska sistem bedra se sastoji od [[femoralna vena|femoralne vene]], proksimalnog dijela [[poplitealna vena|poplitealne vene]] i raznih manjih sudova; to su mjesta proksimalne [[duboka venska tromboza|duboke venske tromboze]]. ''Venae perfortantes '' spajaju duboki i površni sistem, koji se sastoji od [[Velika safenozna vena|velike safenozne vene]] (na mjestu [[proširene vene|proširenih vena]]).
+==Klinički značaj==
+Slabost butine može dovesti do tzv. pozitivnog [[Gowersov znak|Goversovog znaka]] pri fizičkom pregledu.
 ==Dodatne slike==
 <gallery>
-Datoteka:Thigh muscles front.png|Prednji dio butnih mišića iz Grayove  Anatomije ljudskog tijela iz [[1918]].
+Datoteka:Thigh muscles front.png|Prednji dio butnih mišića iz Grayove Anatomije ljudskog tijela iz [[1918]].
 Datoteka:Thigh muscles back.png|Leđni dio butnih mišića zadnjičnog i zadnje femurske regije (Grayov anatomski atlas)
-Datoteka:Gray432.png|Poprečni presjek  sredine buta
+Datoteka:Gray432.png|Poprečni presjek sredine buta
 Thigh_cross_section.svg|Poprečni presjek buta
 Gray436.png|''[[Musculus obturator externus]]''
@@ Red 46: / Red 77: @@
 ==Vanjski linkovi==
 {{Commons|Thigh }}
 [[Kategorija:Anatomija]]
 [[Kategorija:Anatomija donjih ekstremiteta]]