Aymara

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Aymara (fonol: Ajmara) je velika grupa južnoameričkih Indijanaca na području središnjih Anda u Peruu i Boliviji. Aymare govore jezicima porodice Aymara, koja je po nekima dio još veće porodice Quechumaran (Quechu-Maran). Aymare su naseljeni uglavnom na bolivijskom i peruanskom uzvišicama, najviše oko jezera Titikaka. Greenberg je ova plemena jezično klasificirao zajedno sa Quechua Indijancima kao posebnu granu nekih mega-porodica 'Andean Stock' i 'Andean Equatorial Phylum', stavljajući u njih grupe kao što su: Alacaluf, Tehuelche, Zaparo Indijance, Cahuapana, Catacao, Xibito, Colan, Sec i Leco. Ova su plemena veoma različita po samom izgledu, kulturi i mentalitetu. Njegova klasifikacija u naučnom svijetu nije priznata. Danas se velika porodica Quechumaran dijeli na dvije porodice: Aymara i Quechua.

Plemena koja su pripadala Aymarama u kolonijalno doba bila su:

• Cabana-Condes, Peru.
• Cana (pl. Canas). -u departmanu Cuzco, rijeke Tinta y Ayaviri, kečuanizirani.
• Canchi, nestali, u dolini valle del Vilcanota (Cuzco).
• Canta, Peru.
• Cara-caras, Bolivija.
• Caranga, provincia Oruro (Bolivia), río Desaguadero, lago Coipasa;
• Carumas, Peru.
• Charca, Bolivija. provincia Oruro, sjeveroistočno od lago Poopó. Grad Sucre utemeljen je oko 1539. na mjestu sela Charca Indijanaca. Preživjele su mnoge crkve iz kolonijalnog perioda. 1809. tu se zbio bolivijski ustanak protiv Španaca.
• Chichas, Bolivija.
• Chumbivilcas, Peru, (departman Cuzco).
• Colla, njihov dijalekt je nestao, kečuanizirani su, živjeli su na río Ramis (Cuzco).
• Collagua, río Colea, departaman Arequipa (Perú).
• Collahuaya. Oni su možda grupa Puquina, vidi.
• Condes, Peru.
• Cotabambas, Peru.
• Larecaja.- jezik La Paz (Bolivia),
• Lipes, Bolivija.
• Lucanas, Peru.
• Lupaca, lago Titicaca,
• Omasuyo (Umasuya), Bolivija, provincija La Paz, istočno od lago Titicaca.
• Pacajes, Bolivija.
• Pacasa, río Desaguadero i lago Callapa, provincija La Paz.
• Paria.- jezik, Bolivija.
• Parinacochas, Peru.
• Quillaca, Quilacas-Asanaques, Bolivija. Oruro, jugoistočno od jezera Poopó.
• Sicasica, jezik, Bolivija.
• Soras, Bolivija. postoji i grupa Soras u Peruu, ne pripadaju Aymarama.
• Soropalca.- jezik, Potosí (Bolivia),
• Ubina, Peru, río Tambo, departaman Arequipa.
• Yanahuaras, Peru.
• Yauyos, Peru.

Danas porodicu Aymara zastupaju grupe Kawki i Aymara

• Aymaraes, Peru.
• Cauqui (Kawkis) i Jaqi. – sela Tupe(Jaqi), Cachuy (Kawki) i Huantan, departaman Yauyos (Perú); Kawki su uveliko hispanizirani, ipak još možda desetak osoba govori ovaj jezik.

Brinton i Loukotka porodici uključuju sljedeće jezike i dijalekte: canas, canchis, carangas, charcas, collas ili collaguas (dva su plemena i dva jezika), lupacas, pacasas i quillaguas, u području Cuzca, jezera Titicaca i rijeke Huallaga. Pripadaju joj također i larecaja, colla, collagua, chumbivilca, ubina, omasuyo, soropalca, boliviano i cauqui.

Aymare su zemljoradnici i uzgajivači lama. Krompir je njihova najvažnija uzgojna biljka. Postoji preko 200 imenovanih varijanti, većinom priređuju smrznute osušene kriške krompira poznate kao chuñu. Uzgajaju 10 varijanti Oxalis tuberose i 5 Ullucus tuberosusa, 6 vrsta kukuruza (Zea mais). Stada lama i alpaka posao su za žene i djecu. Lame se koriste za nošenje tereta, njihovo meso rijetko se jelo, tada kao 'charqui' ('jerky'). Alpaka se držala zbog fine vune od koje Aymare proizvode vlastitu odjeću. Muškarce ovih Indijanaca lahko prepoznajemo po kapama sa poklopcima za uši. Ribarstvo je također prisutno kod Aymara. Oni izrađuju plovila poznata kao 'balsa' izrađena od trske-totora iz kojih love ribu, služe se dubinskim mrežama, mrežama na povlačenje i ogradama u vodi, u koju riba treba prvo ući.

Kuće Aymara su jedno-prostorne, 2,5 sa 3 metra, u blizini vrata uvijek se nalazi peć od gline. Socijalna jedinica je muškarac sa svojom braćom, njihovim ženema i neudanim kćerima ,to su takozvane 'proširene obitelji'. Patrilinearni 'ayllu', u španskom prijevodu 'comunidad', politička je jedinica koja se sastoji od više proširenih obitelji. Oni su vlasnici zemljišta.

Prethodno su Aymare dok nisu došli pod vlast države Inca 1430., bili organizovani u više nezavisnih država, svaka je govorila vlastitim dijalektom. Glavne su im države bile Colla i Lupaca. Nakon osvajanja, zemlja Aymara postaje dio carstva Inca. Špansko osvajanje počinje 1535., njime dolaze i dominikanski i isusovački franjevci i počinje pokrštavanje Indijanaca. Indijanska pobuna počinje 1780. i tokom nje su ubili brojne Špance. Pobuna traje sve do proklamacije peruanske nezavisnosti od Španije, to jest 1821. Aymare prolaze više stadija akulturacije, prvu pod vlasti Inca, drugu pod španskom vlasti, i na kraju onu doba modernizacije. Tragovi ovih akulturacija vide se u savremenim Aymarama koji su od svake ponešto sačuvali. To se vidi u njihovoj religija, oni su katolici ali su sačuvali i vjeru u šamane i duhove. Njihova odjeća kopija je ranih španskih kolonijalnih modela. Nepovjerenje prema bijelcima ostalo je do danas, drže se na distanci.

Aymara danas žive u Boliviji i Peruu, i nešto u Čileu, čine uglavnom ruralno stanovništvo. Tri su glavne grupe Aymara (Aymaraes), Kawki i Jaqi koji govore jezikom jaqaru, ovi posljednji, barem što se tiče jezika gotovo su nestali. Svih zajedno ima ih preko 2,000,000.

Minnesota State University

Commons ima datoteke na temu: Aymara